U četvrtak, 19.12.2019. godine u sali BKC u Tuzli upriličena je promocija knjige “Šejh Hasan Kaimija – sin vremena”, autoruce dr. Mubine Moker. O knjizi koja je plod autoricinog višegodišnjega istraživačkog rada, a čije objavljivanje potpisuju Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” u Sarajevu i Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli, pored autorice govorili su prof.dr. Samir Beglerović i dr. Sead Seljubac.
Moderator promocije, Nermin Hodžić, na početku je pozdravio prisutne u ime Instituta “Ibn Sina” te izrazio zahvalnost suizdavaču na saradnji.
Potom se prisutnima prigodno obratio dr. Ševko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, naglasivši značaj ovog suizdavačkoga projekta i važnost ličnosti Šejha Hasana Kaimije.
Dr. Sead Seljubac je u svome izlaganju, između ostalog, kazao: Pred sobom imamo jednu obimnu studiju o Šejh Kaimiji napisanu na znanstveno-analitičan način. Konsultovani su izvori koji nude neke segmente života ovog duhovnog velikana i integrisani su u vrlo čitak i sasvim razumljiv rad, uz vlastiti doprinos autorice rada, prepoznat u do sada neosvijetljenim stranama života i djela Kaimi-babe.
Autorica dr. Mubina Moker je u studiju unijela dodatnu dimenziju. Osim naučnog pristupa i metodologije, dostupnih i kritički promotrenih podataka, unijela je i svoje srce. Dozvolila je da rad bude svojevrsni dijalog između njene duhovne unutrašnjosti kojom se želi približiti onoj tajnovitoj unutrašnjosti duhovnog velikana o kojem govori. U narednom koraku njene namjere jeste pokušaj da u taj dijalog uvuče i čitaoca pozivajući ga da i sam otvori vlastito srce za samoanalizu, e kako bi bilo dovoljno otvoreno za razmjenu tajni. Jer, kako tvrdi autorica „proniknuti u tajnu drugoga srca možemo u onoj mjeri u kojoj smo raskrili tajnu vlastitoga.“
Prof.dr. Samir Beglerović istaknuo je kako je autorica ove studije pokazala svoju ozbiljnost i predanost naučnoistraživačkom radu, kao i svojevrsnu odvažnost. Jer, se nije ustručavala kritički pristupiti nekim ranijim radovima na ovu temu i tezama koje su u tim radovima postavljene. Beglerović je, također, na tragu Ibn Arebijeva učenja, ponudio i objašnjenje samoga nadimka Kaimiija (onaj koji stoji) pozivajući se na sufijsko naučavanje o Velikom i Malom stajanju (Kijameti kubra i Kijameti sugra), kao i učenje o savršenome čovjeku (Insani kamil) koji jeste istovremeno i sin svoga vremena (Ibnul vakt).
Iz kazivanja autorice dr. Mubine Moker, koja je posebno zahvalila Naučnoistraživačkom institutu “Ibn Sina” i Institutu za društvena i religijska Istraživanja, izdvajamo: Šejh Hasan Kaimija bio je sin vremena, između ostaloga i zato što je u Sarajevu u svojoj kući u Ćumuriji, po prvi puta ustanovio ženski medžlisi zikr, iz kojega će kasnije nastati ženski derviški pokret badžijanije. Također, njega smatram osobom koja je, današnjim jezikom kazano, bila angažirani intelektualac, a u isto vrijeme duboko prosvijetljeni alim i gnostik. Svi gnostici bez obzira na povijesni period u kojem su živjeli ili na geografski prostor u kojem su ponikli dijele jedinstveno duhovno ozračje. Njihov odgoj počiva na jedinstvenim etičkim parametrima, bez obzira na različita stanja, sklonosti, razlike u pristupu nekoj problematici i ponašanju. U središtu tih etičkih parametara je čovjek i lijepo mišljenje (hosn-i zann) o čovjeku kao baštiniku ademovske biti. Što znači da hosn-i zann ne mogu oblikovati nikakve izvanjske odrednice: religijska, etnička i ina pripadnost već svjesnost da svi dijelimo zajednički duhovni identitet.
Koliko je obični čovjek imao povjerenja u Kaimiju svjedoči i činjenica da su se u okrilje njegove zaštite sklanjali kršćanski seljaci kojima je on nesebično otvarao vrata svoga doma pružajući im utočište pred nasrtajima vlasti.
Prisutnima se na kraju obratio i Muftija tuzlanski, Vahid ef. Fazlović. On se zahvalio svima prisutnima, posebno autorici i promotorima, te istaknuo značaj saradnje i izdavačkoga poduhvata dva instituta. Muftija Fazlović je, također, podsjetio kako upravo Muftijstvo tuzlansko već godinama održava Manifestaciju “Dani Hasana Kaimije” na području Zvornika i Kula Grada, kao najveću manifestaciju toga tipa u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
