Riznica mevlevijske mudrosti

Opis: 

Gnoza i tesavvuf koji su akcentirani i usredsređeni na Kur'an Časni i čiji se praktični obrazac reflektira u ličnostima evlija Božijih predstavljaju najbitniji faktor međusobnog zbližavanja islamskih mezheba i muslimana nudeći svijetu prijemčivu dopadljivu sliku islama.
Tesavvuf i gnoza su uistinu uvijek predstavljali sponu za uspostavu dijaloga, zajedništva i jedinstva među muslimanima, a insistiranje kako na egzoterijskom tako i na ezoterijskom aspektu naučavanja dodatno je doprinosilo povezanosti i jedinstvu. Iran, kao drevna kolijevka gnostičke misli i počelo procvata vjerskih znanosti, odigrao je veliku ulogu u razvoju i promoviranju tesavvufa u islamskome svijetu koji je počeo asketizmom i uzdržavanjem od ovosvjetovnog a puninu dosegnuo kroz božansku ljubav i iskustveno osvjedočenje. Mnogi predvodnici tesavvufa iz prvih stoljeća islama kao Hasan Basri, Ebu Hašem Kufi, Ibrahim Edhem, Šekik Belhi … na svijet su došli na iranskoj zemlji, a znamenite ličnosti Senaija, Džamija, Šemsa Tabrizija, Jusufa Hamadanija, Ibn Arebija, Mevlane, Sa'dija i Hafiza su tesavvuf dovele do njegovoga vrhunca.
Knjiga Riznica mevlevijske mudrosti nastala iz pera istaknutog istraživača dr. Elvira Musića predstavlja ‘kap’ iz širokog i dubokog okeana autentičnog tesavvufa i gnoze. Uz životopis, autor je uložio veliki napor da na temelju djela Behau Veleda, Burhanuddina Tirmizija, Šemsa Tabrizija i Sultana Veleda predstavi misao Mevlana Dželaluddina Belhija (Rumi). Sve ove osobe, s izuzetkom Sultana Veleda, su imale velikog utjecaja na oblikovanje Rumijeve ličnosti, čovjeka kojeg su velikani nazvali ‘drvetom poniklim iz vrta islamske kulture’ i čiji je utjecaj u promoviranju i razvoju islamske kulture nesporan. Njegova poezija poput zapjenušane rijeke ‘žubori’ iz njegovog srca i preko svijesti preljeva se preko jezika. Ali nije poezija ta koja mu je priskrbila ovaj visoki stupanj, već ga je njegova uzvišena gnostička misao prožeta religioznošću, bolom i posvemašnjom umjetnošću svrstala u red najznamenitijih duhovnih velikana svijeta. Mevlana je vjerovao da čovjek može postati istinskim čovjekom kroz upoznavanje sa islamskom kulturom i njenim praktičnim slijeđenjem te da njegova ličnost dozrijeva putujući od ‘Innā lillāhi’ ka ‘Innā ilejhi rādži'ūn’. 

Sadržaj:

Uvod
(Mahmoud Heidari)………………………………………….….. 7
Predgovor……………………………………………………………. 9
Beha Veled…………………………………………………………. 13
Šemsuddin Muhammed Tabrizi………………………..…. 63
Seyyid Burhanuddin Muhakkik Tirmizi…………….….. 93

Mevlana Dželaluddin Rumi………………………………… 119
Sultan Veled……………………………………………………… 179
Šejh Galib Dede……………………………………………….. 265
Lejla Hanuma…………………………………………………… 271
Šeref Hanuma………………………………………………….. 277