U Zagrebu je 15. i 16. septembra održan dvodnevni simpozij “Doprinos islamske civilizacije i kulture Europi”. Simpozij su organizirali Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Naučnoistraživački institut „Ibn Sina” iz Sarajeva, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Simpozij je otvoren 15. septembra u 15:30 sati pozdravnim govorom Seada Alića koji je prisutne upoznao sa programom ovogodišnjeg simpozija. Sekretar Simpozija, Daniel Bučan, potom je govorio o različitim aspektima doprinosa islamske civilizacije Europi ističući značaj održavanja ovakvih simpozija.
U nastavku se prisutnima obratio muftija zagrebački, Aziz Hasanović, koji je istakao potrebu znanstvenog dijaloga među kulturama i civilizacijama, osobito između muslimana i kršćana. Prisutnima se obratio i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić koji je izrazio zahvalnost organizatorima simpozija, te između ostalog kazao: “U svijetu u kojem, nažalost, umjesto dijaloga preovladavaju tenzije osjeća se velika potreba za održavanjem ovakvih simpozija. Europa ima potrebu za većim kulturnim raznolikostima I ove kulturne raznolikosti su najvažniji elemenat miroljubivog suživota u Europi ali i ostalim dijelovima svijeta.”
Daniel Bučan govorio je o Al-Andalusu kao obrascu mediteranske multikulturalnosti ističući da je Al-Andalus dao značajan doprinos u povijesti europske misli. Bučan je kazao: “Bez Al-Andalusa u Europi ne bi postojalo ono što se zove renesansa a kulturno-civilizacijske promjene Al-Andalusa dale su važan doprinos u prenošenju znanosti i tehnike u Europu.
Drugog dana izlaganja Saeid Abedpour govorio je o utjecaju Ibn Sinaa na tradiciju Tome Akvinskog te istakao kako su filozofija farabija I Ibn Sinaa prvi važni pokušaji racionaliziranja unutar peripatetičke filozofije. Za razliku od tradicije Ehl-i hadisa te neoplatoničke I sufijske misli koji su oponirali filozofskom racionalizmu Ibn Sina je aristotelovsku filozofiju tretirao kao primirje između religije I kelama. Ibn Sina je uz spoznaju svetosti bitnim elementima spoznaje, zapravo njenim temeljima smatrao I spoznaju čovjeka te osjetilno iskustvo te je time izvršio veliki utjecaj na Tomu Akvinskog.
Prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić govorila je o ulozi medija u uspostavi političkog diskursa. Ona je istakla kako mediji ne prezentiraju samo vijesti niti samo daju analize nego nude sliku svijeta koji izranja kroz prezentirane sadržaje. Analiza ovih slika te medijski svjetopogled veoma je bitan za razumijevanje ciljeva medija. Na simpoziju su učestvovali:
Sveuč. predavač Daniel Bučan, dipl. arabist
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Al-Andalus – srednjovjekovni primjer mediteranskog multikulturalizma
Akademik dr. sc. Aziz Hasanović
Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj
Odnosi između islama i Europe i zadaća muslimana u profiliranju istih
Prof. dr. sc. Edina Vejo
Islamski pedagoški fakultet, Univerzitet u Zenici
Prilog konstrukciji evropskog identiteta
Prof. dr. sc. Mislav Kukoč
Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Kultura i religija na razmeđu civilizacija u misli Esada Ćimića
Sead Muhamedagić
Zagreb
Goethe i islam
Prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija
Sarajevo
Goetheova evropsko-islamska baština
Prof. dr. sc. Lino Veljak
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Ibn Haldun kao utemeljitelj filozofije povijesti
Dr. sc. Fahrudin Novalić
Zagreb
Ekološko pitanje u djelu Seyyeda Hosseina NasraDileme medijatizacije islama i muslimana u Evropi
Prof. dr. sc. Hasan Džilo
Fakultet islamskih nauka, Skoplje
Osnovi za komparativnu analizu definiranja predmeta metafizike kod islamskih i kršćanskih filozofa u srednjem vijeku
Vesna Ivezić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Doktorski student
Sufizam – doprinos islama Zapadu
Prof. dr. sc. Sead Alić
Sveučilište Sjever, Koprivnica/Varaždin
Strah od spoznaje izvora (straha)
Prof. dr. sc. Fahira Fejzić-Čengić
Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu
Dileme medijatizacije islama i muslimana u Evropi
Mr. sc. Saeid Abedpour
Institut „Ibn Sina”, Sarajevo
Ibn Sina, Toma Akvinski i ljudska spoznaja
Prof. dr. sc. Dževad Zečić
Mašinski fakultet, Univerzitet u Zenici
Opis matematičkog rukopisa R-998 na arapskom jeziku koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu
Akademik prof. dr. sc. Žarko Dadić
HAZU Zagreb
Islamski astronomski i matematički tekstovi u 12. stoljeću u zapadnoj Europi i u Bosni od 16. do 18. stoljeća
Prof. dr. sc. Ismet Bušatlić
Sarajevo
Islamska učilišta i knjige u Hrvatskoj u 16. i 17. stoljeću
Prof. dr. sc. Enes Kujundžić
Sarajevo
Transfer islamsko-arapske znanosti na evropski Zapad putem el-Andalusa s osvrtom na Ibn Džuldžula i Ibn Sa'ida
Dr. sc. Rusmir Šadić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli
Islamska filozofija u kontekstu evropske renesanse
Dr. sc. Ivica Martinović
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Zagreb
Averoesovo djelo De substantia orbis u kasnorenesansnom komentaru Nikole Gučetića
Prof. dr. sc. Aladin Husić
Orijentalni institut, Sarajevo
Refleksije islamske civilizacije na razvitak gradova u Bosni
Prof. dr. sc. Adnan Jahić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli
Glas protiv bezakonja i zločina. Podsjećanje na muslimanske rezolucije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
Kemal Mujičić
Zagreb
Što zovemo početkom često je kraj i dokrajčiti nešto znači otpočeti
