میزگرد بررسی نخستین ترجمه های قرآن کریم به زبانهای اسلاوجنوبی برگزار شد

Normal 0 false false false EN-US X-NONE AR-SA

Redovna tribina „Ibn Sina“ ovoga mjeseca posvećena je 120. Godišnjici prvog prevoda Kur'ana na jedan od južnoslavenskih jezika. Tribina je održana u Institutu „Ibn Sina“ u Sarajevu, u srijedu, 25.2.2015. godine s početkom u 15 sati, au svojstvu predavača govorili su doc.dr. Almir Fatić i prof.dr. Jusuf Ramić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Na početku je voditelj tribine Nermin Hodžić podsejtio na prva prevođenja Kur'ana još iz vremena Božijeg poslanika Muhameda a.s., naglasivši kako je prvi prevodilački poduhvat ustvari prevod Fatihe na perzijski kojeg je napravio Sleman Farsi, a pojedini dijelovi Kur'ana prevođeni su i u pismima koja je Poslanik slao vladarima Abesinije, Vizantisjkog i Perzijskog carstva. „Prvi cjelovit prevod Kur'ana sačinila je grupa autora po nalogu perzijskog vladara iz dinastije Samanida, Mansura ibn Nuha u desetom stoljeću. A, na prvi prevod na neki od južnoslavenskih jezika ovdašnji muslimani čekali su do 1895. godine kada je u Beogradu štampan prevod Kur'ana Miće Ljubibratiča“, rekao je Hodžić.

Dr. Amir Fatić (docent na predmetu Tefsir, na FIN u Sarajevu) govorio je o prvom ovdašnjem prevodu Kur'ana, a njegovo predavanje nosilo je naslov „Ogled o prvom prevodu Kur'ana kod nas“. U uvodnom dijelu svoga izlaganja Fatić je govorio o razlozima zbog kojih se tako dugo moralo čekati na prevod Kur'ana kod nas, istaknuvši da je riječ prije svega o dilemi dozvoljenosti, ali i prevodivosti Kur'ana uopće. Fatić je podsjetio da je među muslimanskom ulemom postojala višestoljetna rasprava o tome je li uoće u islamu dozvoljeno prevoditi Kur'an, ali ovo pitanje je sad već prevaziđeno i odgovor je više nego jasan. U nastavku je doc. Fatić govorio o Mihailu Mići Ljubibratiću Hercegovcu, provm prevoditelju Kur'ana na južnoslavenske jezike. Njegov prevod objavljen je u Beogradu 1895. godine i pos vemu sudeći riječ je o prevodu francuskog prevoda kojeg je sa arapskog izvornika sačinio Kazimirski, francuski orijentalist poljskoga porijekla. O Ljubibratiću, kazao je Fatić, imamo vrlo malo biografskih podataka. Znamo da je bio pravsoloavni sveštenik te da je bio i vođa srpskih ustanaka u Hercegovini, sredinom devetnaestog stoljeća. Njegov poduhvat naišao je i na kritičke osvrte i ne baš povoljne reakcije u ondašnjoj muslimanskoj štampi na ovim prostorima, ali kod kasnijih autora, Karića, Terzića i Ramića nalazimo objektivniju evaluaciju Ljubibratićevog djela. Govoreći o namjerama i motivima prevodioca, docent Fatić je podsjetio kako je on sam napisao da je ovim činom htio približiti Kur'an isturčenom srpskom stanovništvu. Bilo kako bilo, zaključio je Fatić, Ljubibratićev prijevod nije nastao s namjerom iskrivljavanja i izvrtanja izvornog kur'anskog teksta, njegovih značenja i smisla. Smatram da Ljubibratić nije slučajno izabrao prijevod Kazimirskog, jer ovaj francuski orijentalist nije prihvatio tezu, popularnu među orijentalističkim krugovima srednjovjekovne, ali i novovjekovne Europe, da Kur'an ima svoje židovko-kršćansko porijeklo. Svakako, to se reflektiralo i u njegovom prijevodu. Zbog toga i ‘nijansirane’ doktrinarne pogreške u njegovom (ili: u njihovim) prijevodu nisu tendenciozno osmišljene i projicirane; one su rezultat razumljivog neznanja teoloških učenja islama. Stoga, Ljubibratić je načinio prvi hvalevrijedan književni spomenik jeziku Kur'ana u/na jednom južnoslavenskom jeziku i realizirao ‘ekumenski čin’ koji, nažalost, zadugo nije realiziran ili repriziran na balkanskim prostorima. Naravno, svaki prijevod Kur'ana ograničen je kulturom, jezikom, vremenom i prostorom samog prevoditelja. Vječni Kur'an ostaje vječni Kur'an, a svi njegovi prijevodi proglašavaju svoju vlastitu vremenitost i nedostatnost!

Prof.dr. Jusuf Ramić (penzionirani redovni profesor FIN-a u Sarajevu) na početku je izlaganja podsjetio na svoje učešpće na Međunarodnoj izložbi rukopisa i prijevoda Kur'ana u Teheranu , 2008. Godine, gdje je imao priliku vidjeti i izloženi primjerak prijevoda Kur'ana Miće Ljubibratića. Profesor Ramić podsjetio je i na prvi latinski prijevod Kur'ana, onaj sačinjen 1143. godine, na kojemu je (uz Roberta iz Kettona) radio i Herman Dalmatinac. Ovaj prijevod štampan je u Bazelu, 1543. godine.

U nastavku je profesor Ramić govorio o dva ovdašnja prijevoda Kur'ana, rađena posredstvom drugih jezika, dakle, ne s arapskog jezika, jer je „ranije dosta toga govorio i pisao o ostalim prijevodima, onim sačinjenim na osnovu arapskog izvornika, od Korkuta, Karića, Mlive i Durakovića). Prvi od dva prijevoda o kojima je govorio profesor Ramić jest onaj Ali Rize Karabega, istaknutog hercegovačkog alima, sina nekadašnjeg mostarskog muftije Mustafe Sidki Karabega. Govoreći o prevodiocu, profesor Ramić naglasio je njegov spisateljski rad, saradnju s listovima Behar i Al Hidaja, te dva manja, ali sadržajem važna djela, jedno o hidžabu , a drugo o životopisu Muhameda a.s. Njegovo posljednje i najvažnije djelo svakako je prijevod Kur'ana objavljen 1937. godine u Mostaru. Karabeg je u svome prevodu, za kojeg je ondašnja kritika tvrdila da se radi o oponašanju i doradi Ljubibratićevog prijevoda, ustvari koristio Ullmanov prijevod na njemački. Karabeg je u svom kraćem predgovoru ukazao na poteškoće sa kojima je suočen svaki prevodilac Kur'ana, posebno ističući kur'anski stil, postojanje jasnih i manje jasnih kur'anskih ajeta, kao i poteškoće teološke naravi. U nastavku je profesor Ramić govorio o nekoliko kritičkih osvrta na Karabegov prijevod, zaključivši kako se te kritike u većini slučajeva ne mogu prihvatiti, te kako je Karabegov prijevod ipak značajan iskorak u odnosu na onaj Ljubibratićev, što se posebno vidi iz Ljubibratićevog prilagođavanja „govornoj situaciji“, što kod Karabega ne nalazimo.

U drugom dijelu svoga jendosatnog predavanja, profesor Jusuf Ramić govorio je o prijevodu Kur'ana kojeg su napravili Muhamed Pandža i Džemaludin Čaušević, a kojije objavljen iste godine u kojoj je štampan i Karabegov prijevod. Kao posebne karakteristike ovoga prijevoda istaknut je njegov tefsirski karakter sa dosta prevoditeljskih interpolacija, koje su odvojene uglastim zagradama, akoje omogućavaju lakše razumijevanje kur'asnkoga teksta.