Predmetni broj Znakova vremena tematski je posvećen gnostičkoj misli Ibn ‘Arabija, donoseći niz zanimljivih priloga i vrijednih interpretacija. Tematski blok o gnostiku iz Mursije otvaramo tekstom Fatime Tabatabai koja se bavi analizom fenomena hidžre i džihada u njihovim različitim interpretativnim modelima s posebnim referiranjem na Ibn ‘Arabijeva čitanja. Osim što pokušava pratiti mjesto i ulogu rečenih fenomena u povijesnom konstituiranju islamske civilizacije, autorica se kritički osvrće na povijesne pokušaje njihove instrumentalizacije. Nadalje, referirajući se na Ibn ‘Arabijev govor o Musaovu logosu u djelu Fusus al-hikam, Mahmoud Sheikh nastoji osvijetliti karakterističan pogled na pitanje upute, pokazujući kako ga Andalužanin primarno vezuje za koncept metafizičke zbunjenosti i duhovnog gibanja, što odslikava posebnost gnostičkog razumijevanja takvih metafizičkih kategorija. Abdurrahim Alkiş se zanima za pitanje Ibn ‘Arabijeva razumijevanja politike – ukoliko je u tim kategorijama moguće govoriti kada je riječ o mišljenju Andalužanina – primarno se referirajući na djelo Al-tadbīrāt al-ilāhiyye (Božansko upravljanje ljudskim kraljevstvom). Ljubav i znanje su kategorije kojima se u svom radu zanima akademik Rešid Hafizović, pokazujući njihov središnji značaj u ekberijanskoj sufijskoj tradiciji. Uporedna čitanja Ibn ‘Arabijeva teksta i komentara Abdullaha Bošnjaka, otkrivaju značaj takvih interpretativnih perspektiva ne samo u kontekstu ontologije i epistemologije, nego filozofije morala i praktične duhovnosti. Problem bitka, kao središnji problem Ibn ‘Arabijeve ontologije, problem je kojim se u svom radu bavi Hasan Džilo, komparativno sagledavajući ekberijanski interpretativni okvir sa avicenijanskom filozofijom bitka. Konačno, posljednji članak u tematskom bloku potpisuje Rusmir Šadić donoseći pregled savremene recepcije Ibn ‘Arabijeve misli na Zapadu.
Pitanje aporetike između tradicije i tradicionalizma, povijesne “zapalosti” značajnog broja muslimanskih društava, te nalaženje modela za moguća prevladavanja uspostavljenih dihotomija između onog što se misli kao Istok i Zapad, pitanja su koja pred sebe postavlja akademik Esad Duraković. I na kraju, posljednji prilog u rubrici članci portretira lik sufije Hadži Bajrama Velija a potpisuje ga Dženan Hasić. U rubrici predviđenoj za prikaz knjige Mubina Moker čitaocima predstavlja prijevod Ibn ‘Arabijeva djela Blistavi Feniks muhura evlija i zapadnog sunca, kojeg je s arapskog na bosanski jezik preveo Kenan Ćemo.
Rusmir Šadić