UDK 821.111.09
Autor
Shahab Yar Khan
Sažetak
Trenutni članak tvrdi da evoluciona biologija XVIII i XIX st., i naučni pozitivizam XX st., definiraju kreativni um fikcije našeg doba. Ovaj novo-ateizam mnogo pozajmljuje od filozofije predaka, sežući sve do grčke klasične ere. Novo-ateisti Boga shvataju kao nešto ‘opasnije’ od pukog praznovjerja ateista prošlosti. Prema novo-ateistima, veća priča od Božije nastaje svuda oko nas i naša je ljudska odgovornost da se Bog ne miješa u naše razumijevanje te priče. Ian McEwan je sjajan primjer jer su njegovi romani strogo povezani s diskursima novo-ateizma i postmodernizma. McEwanova djela ilustriraju osjećaj zarobljenosti u mreži doba informacija u kojem se širi božanski dar jezika i nema izlaza iz kulturnog i političkog lavirinta XXI st. McEwan civilizaciju vidi kao razne sojeve koji su povezani neprirodnim procesom. Tadašnja književnost dobila je udarac i od žutog novinarstva. Pisac visokog kalibra mora izbjegavati novinarske stereotipe i novinske isječke dizajnirane da ciljano prikazuju određenu naciju u određenom temperamentu. Ovaj članak govori o mogućem utjecaju novinarskih trendova na McEwanove tekstove. Napori McEwana u povezivanju postojećih nestabilnosti s radnjom romana glavni su izvor zanimanja za njegovu umjetnost. Iza sve ljutnje i frustracija u njagovim djelima stoji moralni smisao, ali on tako maglovito razumije nedostatke sistema da se roman uskoro pretvara u glas osude onoga što se ne slaže s ideologom McEwanom.
Ključne riječi
evolucijska biologija, naučni pozitivizam, novo-ateizam, Ian McEwan, William Chittick, „stanica mudrosti“, Rashtreya Sehwak Sangh, Tehreek-e-Talibaan Pakistan, vjera u viktorijanskom stilu, plaža Dover, roman dinamičnosti
URL: /novo-ateizam-i-pitanje-morala-u-savremenoj-engleskoj-prozi/