Drugi dvobroj Znakova vremena za 2025. godinu donosi tematski blok posvećen problemu izazova i perspektiva savremene muslimanske teološke misli. Broj otvaramo iznimno vrijednim kritičkim prilogom akademika Rešida Hafizovića koji se bavi pitanjem fundamentalnih izazova pred kojima se nalazi islamska misao u 21. stoljeću. Problem je strukturiran u četiri cjeline unutar kojih autor razmatra pitanje savezničkog neoimperijalizma koji uključuje sigurnosne rizike, potom pitanje utjecaja zapadno-evropskog epistemičkog imperijalizma na muslimansko iskustvo intelektualnog naslijeđa, unutarmuslimanskih podjela i konačno izazov reinterpretacije tradicije mišljenja i tradicije vjerovanja. Slijedi članak kojeg potpisuje Rusmir Šadić, unutar kojeg skicira osnovne principe neotradicionalizma kao jedne od najznačajnijih tendencija unutar savremene muslimanske teološke misli. Autor pokazuje kako se neotradicionalizam javlja u vidu poziva za obnovom autentične tradicije i razvijanjem kritičkog odnosa spram modernosti, pri čemu se središnji elementi kritike modernosti odnose na ‘gubitak Svetog’ i ‘pad metafizike’ unutar zapadne intelektualne tradicije. Tekst Ömera Özsoya, naslovljen Dekontekstualizacija Kur’ana: moderne interpretacije ili konstrukcija modernih Kur’anā, predstavlja vrijedan prilog tematskom bloku o izazovima savremene muslimanske teološke misli a primarno se zanima pitanjem “slabosti savremenog muslimanskog mišljenja”, odnosno problemom “učitavanja” modernih značenja kur’anskom tekstu. Almir Fatić se bavi pitanjem naučnog tumačenja Kur’ana, te sučeljava različita kritička sagledavanja, koja se kreću od potpunog odbacivanja do nekritičkog prihvatanja. Također, uz bitna oslanjanja na perspektive imanentne Muhammadu Abduhuu i Ahmadu Khanu, autor donosi i niz vlastitih kritičkih refleksija. Edin Peštalić nas u svom radu podsjeća na kompleksnost pitanja razumijevanja, povijesnog razvoja i primjene idžtihada kao kategorije kreativnog mišljenja unutar muslimanske teološke misli. Osim toga, rad prati i primjere ostvarenja i recepcije istog unutar bosanskohercegovačke teološke tradicije.
Posljedni članak unutar naznačenog tematskog bloka potpisuju Maryam Sanjabi, Baqer Talebi Darabi i Mehdi Farmanian, koji na vrlo zanimljiv način pokušavaju osvijetliti fenomen utjecaja filozofskog pogleda na povijesni razvoj nauke kelama u modernom kontekstu.
Članak Berina Bajrića propituje utjecaj akbarijanske metafizike na misao Ali-dede Bošnjaka, jednog od najznačajnijih osmansko-bosanskih učenjaka 16. stoljeća. Rad predstavlja ozbiljan prilog potpunijem razumijevanju puteva širenja Ibn Arebijevog intelektualnog i duhovnog naslijeđa u osmanskim centrima, kao i značaju Ali-dede Bošnjaka za razvoj sufijske misli u Bosni. Slijedi rad Fatime Kadić u kojem se bavi analizom značenja i duhovne simbolike motiva stepenastog mihraba, koji nerijetko zatičemo na serdžadama, primarno se oslanjajući na bogatu sufijsku tradiciju i pripadajući kategorijalni aparat. I posljednji prilog u rubrici Članci, potpisuje Bernard Harbaš, gdje se pod pomalo provokativnim naslovom Ekonomija razvlaštenosti upušta u skiciranje postmodernističke kritike samog koncepta vlasništva, naglašavajući kako se čovjekova sloboda ne potvrđuje vlasništvom, nego mogućnošću da svi imaju mogućnost jednakog (su)djelovanja u javnoj sferi. Na kraju, donosimo prikaz vrijednog sadržaja Suhrawardijeve knjige Šapat Džibrilova krila, u izvanrednom prijevodu Mubine Moker a prikaz potpisuje Orhan Jašić.
Rusmir Šadić