UDK 316.77
Autor
Amila Šljivo Grbo
Sažetak
Nerazvijena društva Istočne Europe (društva u tranziciji) ostvaruju nakon propasti komunizma početna iskustva slobodnog demokratskog razvoja. Zemlje bivše Jugoslavije, posebno Hrvatska, Bosna i Hercegovina ali i Srbija, budući da su iskusile tragediju rata, predstavljaju žive primjere upotrebe medija u funkciji zla. No, ovdje valja odmah napomenuti da je glavni akter zla i agresije nacionalistički režim Slobodana Miloševića u Srbiji i da su mediji koje je Srbija držala pod svojom kontrolom proizveli poticaj za rat. U tom smislu posebno su zanimljiva iskustva i praksa medija tokom rata, ali i pokušaji da se uspostavi sloboda rada medija nakon rata. Ta iskustva su važni primjeri za samjeravanje sa etikom, sada već kao elementom svijesti, ali i kao razlogom za potrebu normiranja unutar javne sfere. Događaje u bivšoj Jugoslaviji valja gledati u kontekstu raspada jednog političkog, ali i vrijednosnog sistema, s jedne strane, a, s druge strane, u smislu pokušaja da se ponište određene kulture, odnosno da se nametnu ‘superiorne’ kulture i u tom smislu promijene ili razore cijeli narodi. Ova iskustva su bitna, posebno u okolnostima širenja ‘globalne strategije’ (a la Bžežinjski) na zemlje ex-Jugoslavije i pokušaja da se društva koja je razorila nacio-fašistička velikosrpska ideologija, demokratiziraju. Kontekst naše analize, dakle, jeste društvo u okolnostima rata i rad novinara (medija) kao primjer u funkciji nametanja ili odbrane sistema vrijednosti, osvajanja ili oslobađanja.
Ključne riječi
mediji, profesionalizam, politika, rat, zločin
URL: https://www.ibn-sina.net/mediji-saucesnici-u-ratu-sljedbenici-politika-u-miru/