UDK: 355.012(497.6)”1992/1995”
Autor
Merisa Karović-Babić
Sažetak
U ovom radu će biti govora o masakru u redu za hljeb u ulici Vase Miskina, kao jednom od brojnih primjera granatiranja i masovnog ubijanja civila u dijelu grada pod opsadom. Nakon uvodnih objašnjenja o postepenom stavljanju grada pod opsadu od strane JNA/VJ/SRK, slijedi detaljan opis samog zločina, kao i vojnog i političkog konteksta u kojem je on počinjen. Također, posebnu pažnju ćemo posvetiti reakcijama od strane vojnog i političkog rukovodstva RS, SRJ, R BiH, UNPROFOR-a, kao i interpretaciji određenih medija o ovom zločinu. Pored paljanskih, banjalučkih i beogradskih, posebno smo se posvetili analizi jednog novinskog članka u londonskom časopisu Independent, u kojem se masakr u Vase Miskina spominje u kontekstu „samogranatiranja“ vlastitog naroda od strane „vladinih snaga“! Da li su odluke Vijeća sigurnosti UN-a o slanju dodatnih trupa u Bosnu i Hercegovinu ili intenziviranje govora o eventualnoj vojnoj intervenciji bili neki od razloga za pisanje ovoga novinskog članka koji je imao jasan cilj da podstakne britansko javno mnijenje da povjeruje u navedene tvrdnje? Da li je objava novinskih članaka o “samogranatiranju” vlastitog naroda, bilo svojevrsno ohrabrenje za nastavak granatiranja Sarajeva? Sa ciljem da odgovorimo na navedena, iznimno bitna pitanja, pored nezaobilazne analize zapisnika o uviđaju Centra službi bezbjednosti MUP-a R Bosne i Hercegovine, obavljenih na licu mjesta neposredno nakon zločina kao i izjava svjedoka, ranjenih u masakru, porodica žrtava, posebno ćemo se baviti analizom „istraga“ Ujedinjenih nacija, dnevnih izvještaja UNPROFOR-a, kao i korespondencijom njihovih komandanata sa vojnim i političkim vrhom RS / SRJ nakon ovog zločina. Također, za interpretaciju političkog i vojnog konteksta, kao i reakcija koje su uslijedile nakon ovog zločina, pored literature koja tretira ova pitanja, oslanjat ćemo se i na analizu transkripata presretnutih telefonskih razgovora između vojnih i političkih dužnosnika Republike Srpske / Savezne republike Jugoslavije, te dostupnu dokumentaciju „Vojske republike srpske“ i Armije R Bosne i Hercegovine. Analizom navedenih dokumenata, uz hronološko praćenje i narednih faza opsade, dolazimo do zaključka kako je jednak obrazac korišten tokom cijelog perioda opsade, posebno kada su u pitanju manipulacije nakon masovnog ubijanja većeg broja civila. Blago kažnjavanje sankcijama Savezne republike Jugoslavije (SRJ) rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, koje je uslijedilo neposredno nakon masakra, u momentu kada je okupiran najveći dio teritorija R Bosne i Hercegovine, te kada je gotovo sva vojna mašinerija JNA / VJ data na raspolaganje novoformiranoj “VRS”, pokazao se kao i više nego nedovoljan potez Vijeća sigurnosti UN-a u pokušaju zaustavljanja agresije na R Bosnu i Hercegovinu i žestokog granatiranja njenog glavnog grada, a ujedno je poslužio i kao način sprečavanja eventualne vojne intervencije. Dakle, sintagma “krivac nije identificiran”, poslužila je kao savršen alibi za neintervenciju, te bila svojevrsno ohrabrenje za nastavak granatiranja grada. Također, uz hronološki slijed događaja, reakcija nakon ovog zločina, kao i posljedica, u radu će biti razmatran stav međunarodnih i nacionalnih sudova o ovom zločinu, odnosno (ne)procesuiranje odgovornih za ovaj masakr.
Ključne riječi
masovna ubistva, civili, opsada, red za hljeb, granata, istrage, zapisnici o uviđaju, manipulacije, Ujedinjene nacije, Vijeće sigurnosti, UNPROFOR
URL: https://www.ibn-sina.net/masakr-u-ulici-vase-miskina-27-maj-1992-reakcije-manipulacije-i-posljedice/