IMG_3570Okrugli sto na temu "Analiza uzroka socijalnih devijacija kod mladih" održan je u četvrtak, 1. decembra, u maloj Sali Centra za kulturu Goražde sa početkom u 18:30. Na početku okruglog stola, moderator Hamed Efendić, muftija goraždanski, istakao je značaj razmatranja ove teme, te u nastavku kazao: "Populacija mladih je veoma važna i u današnjem i u budućem vremenu. Stoga je naša obaveza da se bavimo pitanjima mladih. Živimo u tranzicijskom društvu koje je suočeno sa brojnim problemima kojima su više nego i jedna druga populacija izloženi mladi te im treba osigurati bolju budućnost."

 

 

 

"Ovaj okrugli sto koji su zajednički organizirali Muftijstvo goraždansko i Naučnoistraživački institut "Ibn Sina" će, nadam se, biti poticaj za ozbiljnije bavljenje uzrocima socijalnih devijacija kod mladih", kazao je goraždanski muftija.

Hamed Efendić također je ukazao na višegodišnju saradnju Muftijstva goraždanskog sa Institutom "Ibn Sina" čiji jedan vid predstavlja i organiziranje islamskih edukativnih kurseva za mlade, te dodao: "Nadam se da će ovaj okrugli sto biti nastojanje da se upoznamo sa problemima  i socijalnim devijacijama kod mladih". Muftija goraždanski je potom pozvao učesnike okruglog stola da prezentiraju svoja izlaganja.

 

IMG_3578Mohammad Bagher Soleimaniamiri, direktor Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina"

Na početku svog izlaganja, g-din Soleimani se zahvalio muftiji goraždanskom na organiziranju okruglog stola, te u nastavku kazao: "Masovni mediji su u stanju da negativnim djelovanjem i prekoračenjem granica medijske etike dovedu u opasnost mentalno i moralno zdravlje pojedinaca u društvu, posebno njegove mlade populacije i da doprinesu uspostavi primjera devijantnog ponašanja. Sa druge strane, mediji mogu s obzirom na njihovo djelovanje i moć ublažiti društveno devijantne pojave".

"Društvene devijacije su predmetom analize različitih sociološko-psiholoških pravaca koji se principijelno slažu oko značenja termina devijacija i načinima udaljavanja od društvenih normi. Devijacije se dijele na dvije vrste: primarne i sekundarne", istakao je direktor Instituta "Ibn Sina". On je u nastavku pojašnjavajući negativno djelovanje medija u formiranju i uspostavi društvenih devijacija kod mladih kazao: "Mediji pored pozitivne mogu imati i negativnu funkciju. Npr. mediji sa ograničavanjem značenja prijestupa zanemaruju neke druge oblike  prijestupa, usmjeravajući društvo na samo jednu vrstu prijestupa ne obraća se pažnja na ostala kaznena djela."

Direktor Instituta "Ibn Sina", također, je ukazao na neke druge negativne funkcije medija kao što su: kršenje normi, eskalacija grubosti i nasilja, širenje nemorala, slabljenje društvene sigurnosti, te narušavanje dostojanstva pojedinaca, te kazao: "Prikazivanjem filmova koji sadrže nasilje gledateljima se prezentiraju grubost, agresivnost, činjenje prijestupa što svakodnevno izaziva i prouzrokuje agresivno ponašanje. Plasiranje vijesti koje govore o ubistvima, o načinima činjenja ovakve vrste prijestupa predstavlja lošu poduku i doprinosi širenju i institucionalizaciji ovih metoda u društvu."

G-đa Sevda Popović Skupština kantona Goražde

U svom izlaganju g-đa Sevda Popović osvrnula se na vijesti koje se svakodnevno emitiraju putem medija i na prisustvo mladih u činjenju prijestupa te, između ostalog kazala: "Ove neprijatne vijesti o ubistvima, ovisnostima i krađama u našem društvu treba da predstavljaju upozoravajući faktor za zabrinutost. Društveno devijantne pojave se javljaju u svim slojevima društva ali su one najuočljivije među mladom populacijom."

Bivša ministrica za kulturu u kantonu Goražde u nastavku je kazala: "U principu, društvene devijacije kod mladih počinju od laganja. Djeca i tinejdžeri kroz laži, sitne krađe i nedolazak u školu počinju sa društveno devijantnim ponašanjem i ovaj proces zadobija teže oblike. Mi se kao odgojitelji-vaspitači suočavamo sa pojavom razmirica i svađa među djevojčicama i dječacima ili jedne škole sa drugom. Sa druge strane, igre na sreću postepeno zahvataju sve pore našeg društva. Igre na sreću su prisutne u medijima i to je jedan vid podsticanja mladih u pravcu devijacija."

"Pušenje, konzumiranje alkohola i opojnih droga je veoma zabrinjavajuća pojava. Junaci gotovo svih TV serija se transformiraju u negativne uzore. Nemoralno ponašanje se u različitim formama propagira u našem društvu; odsustvo cenzure u medijima u pitanjima etičkog kodeksa je jedan od problema sa kojima se suočava naše društvo. Ako pogledate razne izbore na koje se javljaju djevojke i mladići, svi promoviraju obnaženost i fizički izgled, što sve ulazi u okvir devijantnog", istakla je g-đa Sevda Popović.

Ona je, također, kazala da u društvu vlada poremećen sistem vrijednosti te da se mora imati aktivnija uloga u društvu i porodici budući da mladi oponašaju roditelje, nastavnike, vaspitače i sl. kako bi se na adekvatan način suočili sa pojavom društvenih devijacija.

Mr. Saeid Abedpour Institut "Ibn Sina"

Izlagač je govoreći o funkcijama religije u društvu, između ostalog, kazao: "Sociologija gleda na religiju sa dva aspekta: jedan aspekt je strukturalni, a drugi je funkcionalni. Ako gledamo sa aspekta funkcionalnosti, religija ima važnu ulogu u formiranju identiteta pojedinca u društvu i bez religije je nezamislivo formiranje individualne i društvene ličnosti. Obligatne obaveze i dužnosti iako su došle s ciljem našega duhovnog pročišćenja i odgoja one, prije svega, imaju ulogu u formiranju identiteta i identitet je jedan od ciljeva izvršavanja religijskih obaveza. Uzmimo namaz kao primjer. Mi muslimani u isto vrijeme okrećemo se jednoj kibli i obavljamo namaz na arapskom jeziku. Taj osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj zajednici (društvu) jedna je od funkcija namaza i to predstavlja naš identitet."

Mr. Saeid Abedpour u nastavku je kazao: "Mi se sa religijom suočavamo posredstvom dva identiteta: individualnog i grupnog. Religija nas uči dijalogu sa samima sobom, sa Bogom i drugima kako bismo preko dijaloga spoznali čovjeka i njegov identitet. Zar je namaz nešto drugo do razgovor sa Bogom?! Naše dove u bilo kojem vremenu su razgovor sa Bogom i sa samima sobom. Kad je riječ o grupnom identitetu naš dijalog sa drugima ima važnu ulogu. Mi utvrđujemo granice, zakone, običajno pravo. Bez društvenog dijaloga čovjek bi bio usamljeno biće."

"Stiče se dojam da se u sadašnjem bosanskom društvu, koje je suočeno sa nizom problema, vjerske institucije, intelektualci, vjerski službenici, religijski orijentirani istraživači veoma malo uključuju u rješavanje društvenih problema. Društvenom problematikom se mnogo više bave sekularisti i materijalisti. Stoga je sasvim normalno da u društvu u kojem vjernici ne mogu i ne žele braniti temeljne vrijednosti u različitim sferama, niti žele imati aktivnu ulogu u svim porama društva, da je takvo društvo uskraćeno od njihovog aktivnijeg prisustva", istakao je mr. Saeid Abedpour te izrazio nadu da će vjerska zajednica i vjernici pokazati veću pažnju spram dijaloga na različitim nivoima u cilju rješavanja društvenih problema, jer bez društvenog angažmana nije moguće suočiti se sa pojavom socijalne devijacije.

Hafiz Alija Rahman Glavni imam Medžlisa IZ Goražde

Svoje izlaganje hafiz Rahman bazirao je na kur'anskim ajetima koji se odnose na pitanje socijalnih devijacija. Allah džellešanuhu je kazao da kada bi postojala dva božanstva nastao bi nered i on je istakao da će sa tog aspekta govoriti šta je moralna a šta nemoralna pojava. Kada ljudi propisuju moral onda nastaje problem sučeljavanja sa kur'anskom logikom.

"Mi smo suočeni sa raznim oblicima devijacija. Mi se trebamo zapitati zašto osoba krade, laže, čini blud ili počini ubistvo? Sve se ovo dešava zbog zadovoljavanja tjelesnih prohtjeva i materijalnih potreba. Allah džellešanuhu nas uči da je sve prolazno. Naše tijelo je materijalne prirode i strast nas podstiče i pobuđuje na činjenje socijalnih devijacija. Naša nefs-i emara progovara u nama i poziva nas u pravcu lošega", kazao je između ostalog hafiz Rahman.

On se, također, osvrnuo na stvaranje Adema, alejhisselam, te rekao: "Ono što, zaista, imamo je upravo božanski dah, a sve drugo je prolazno. Božanski dah je ona vječna komponenta u nama. Ali Abd al-Halim Hamid i Jusuf Kardavi u svojim tefsirima ističu da su srce i duša onaj božanski dah u nama. Mi smo stvoreni od tijela, razuma i srca. Između ovoga troga treba postojati ravnoteža. Ako bi se narušio sklad između jednog od ovih čovjekovih potencijala nastao bi problem. Svijet materijalizma koji nas okružuje ne uzima u obzir spomenuta tri potencijala. Među njima najvažnije je srce koje jeste upravo božanski dah i ono treba svoje potrebe zadovoljavati preko vjere."

Hafiz Rahman je ukazao na važnost srca u formiranju kriterija društvenog morala smatrajući da druge društvene metode nisu pogodne za spriječavanje socijalnih devijacija jer su bazirane na materijalističkoj interpretaciji čovjeka i stoga ne mogu temeljno riješiti socijalne probleme.

Mr. Sabahudin Šarić Institut za ratne zločine Sarajevo

Mr. Sabahudin Šarić je u svome izlaganju ukazao na neke sociološke odlike devijacija te između ostalog kazao: "U Bosni su se stekli svi nužni faktori za pojavu društvenih devijacija, ali srećom naša omladina ipak nije sklona devijantnom ponašanju kako bi se moglo očekivati.  Naravno, da mediji imaju destruktivnu ulogu u formiranju morala."

"Stiče se utisak da mediji plasiraju pogrešnu sliku o mladima. Prijestupi i kaznena djela su prisutni u našem društvu ali se mediji ne bave uzrocima devijacija. Mladi nisu prijestupnici nego su žrtve poremećenog sistema moralnih vrijednosti, žrtve nepotpunog funkcioniranja odgovornih institucija i odsustva odgovarajućih zakona u društvu. Da bismo uspostavili sistem vrijednosti trebamo uspostaviti kontakt sa tinejdžerima i mladima; trebamo razgovarati sa njima da bismo razumjeli njihove probleme. Pitanje je koliko truda u tom pogledu ulažu nastavnici, vjerski službenici, roditelji, odgojitelji-vaspitači; koliko svog slobodnog vremena izdvajaju za pomoć mladima. Na temelju jedne ankete koja je prije nekoliko godina provedena u Krajini mladi za pojavu društvenih devijacija smatraju odgovornim roditelje, nastavnike i pravosudne institucije. Mladi se sami suočavaju sa promjenama u društvu i ne mogu se uspješno nositi sa novim normama; ne mogu analizirati socijalne devijacije i uglavnom se nemaju s kim posavjetovati. Mi kao roditelji, prijatelji, vaspitači, nastavnici i vjerski službenici trebamo više komunicirati sa mladima na institucionalnoj razini a osim izlaganja mi ne nudimo odgovore na ove zahtjeve", istakao je mr. Sabahudin Šarić.

 

Odziv posjetitelja ovom okruglom stolu (oko 70 prisutnih) je bio veoma dobar s obzirom na činjenicu da je tih dana Goražde bilo zahvaćeno velikim poplavama.

 IMG_3596IMG_3623IMG_3650

 


Mr. Mohammad Bagher Soleimaniamiri

MEDIJI I SOCIJALNE DEVIJACIJE

 Uvod

Tema naše večerašnje diskusije je analiza korijena i faktora socijalnih devijacija mladih. Ja ću se u ovom izlaganju pozabaviti jednim od najvažnijih faktora, tj. odnos medija i socijalnih devijacija u društvu, napose među mladom populacijom, jer smatram da se ovom pitanju ne posvećuje dovoljno pažnje.

Stručnjaci iz oblasti komunikologije danas, svjesni začudne moći mass-medija i njihovog utjecaja na oblikovanje mišljenja, stavova i ponašanja ljudi, izrađuju opsežne studije i istraživanja o kvalitetu i nivou tog utjecaja. Prema tim istraživanjima, sredstva masovnog komuniciranja mogu negativnim djelovanjem i potiranjem medijske profesionalnosti i morala, biti i prijetnjom mentalnom i moralnom zdravlju društva, posebno mladih ljudi, naročito afirmiranjem i promocijom društveno neprihvatljivih modela ponašanja. Međutim, mediji, s obzirom na svoje potencijale i snagu, mogli bi i doprinijeti smanjenju socijalnih devijacija. U ovome radu pojasnili smo neke funkcije medija u ovom kontekstu.

Tokom historije, svaka je ljudska zajednica,  definiranjem i institucionaliziranjem određenih normi, nastojala uvesti red i disciplinirati socijalno ponašanje svojih članova, što je nezaobilazno praćeno i sankcijama za kršenje tih normi i pravila.

Socijalno devijantnim (društveno neprihvatljivim) ponašanjem smatra se svako ponašanje koje ne odgovara očekivanjima društva ili određenim društvenim grupama. Drugim riječima, devijacija znači udaljavanje od društvenih normi. Socijalno devijantna ponašanja mogu se podijeliti u različite skupine: primarne devijacije (privremeno, kratkotrajno udaljavanje od norme), sekundarne devijacije (ponašanje pojedinca koje društvo ne prihvata).

U objašnjavanju uzroka ističu se tri teorije:

1. Biološka teorija – koja uzroke i činioce devijantnog ponašanja traži u neuravnoteženoj kombinaciji (odnosu) hormona u organizmu pojedinca.

2. Psihološka teorija – koja devijantna ponašanja pojedinca objašnjava nedostacima njegove ličnosti

3. Sociološka teorija –  koja društveno neprihvatljiva ponašanja pojedinca smatra rezultatom utjecaja društvenih faktora, jer i psihološki metod ovisi o njima.

 Funkcije mass medija

Neke od pozitivnih funkcija medija: Informisanje i osvještenje, upoznavanje sa pozitivno-pravnim propisima i krivično-pravnim odredbama prevencija krivičnih djela i socijalna kontrola.

 Negativan utjecaj medija

Sredstva masovnog komuniciranja mogu imati itekako negativnu ulogu i polučiti destruktivne učinke na društvo. Ovdje ćemo spomenuti neke od vidova tih negativnih učinaka:

 -Ograničavanje (reduciranje) pojma krivičnog djela

Mediji imaju veoma važan utjecaj na opće poimanje krivičnog djela u društvu. Otuda opća slika o tome šta je krivično djelo i kriminogeno ponašanje uglavnom i jeste plod medijskog utjecaja na javno mnijenje. A mediji, većinom ovaj pojam uobličuju u kalup uličnog nasilja, razbojništva i silovanja.

Tako, nerijetko, neki drugi oblici delikvencije poput narušavanja životne sredine, uništavanje i upropaštavanje općih dobara, delikti iz domena sanitetske i zdravstvene neispravnosti hrane i sl. bivaju potpuno zapostavljeni i zanemareni.

 -Stvaranje talasa delikvencije

Mediji, vrlo često ponavljanjem i isticanjem izviješća o pojedinim krivičnim djelima i oblicima delikvencije, posebno kada je riječ o djelima nasilja, razbojništva, silovanjima i slično, privlače  javno mnijenje i koncentrišu se na te oblike delikvencije, što vrlo često ne odgovara široj slici u društvu, te javno mnijenje oblikuje mišljenje prema kojem su ti oblici delikvencije u zastrašujućoj ekspanziji.

 "Normalizacija" delikvencije

Medijski tretman i prezentacija socijalnih devijacija, utječe vremenom na smanjenje osjećaja prezira prema takvim ponašanjima, jer recipijenti, uz primanje informacije o konkretnim slučajevima kršenja društvenih normi postepeno uviđaju da kršenje tih normi i nije toliko moguće i (neprihvatljivo) koliko su mislili. Time se stvaraju uvjeti za motiviranje delikvencije i socijalno neprihvatljivog ponašanja.

 Širenje nasilja

Žan Kazano, teoretičar komunikoloških nauka, o nasilju kaže: Nasilan je onaj čovjek koji je praćen određenim tjelesnim ili bar verbalnim napadom.

Danas je nasilje izuzetno rašireno među mladim ljudima. Mas mediji u tom smislu imaju veoma veliki utjecaj. Mediji propagiranjem i pronicanjem raznovrsnih beskorisnih roba propagiraju, ustvari, luksuzan život u materijalnom izobilju, kao ideal i životni cilj svojim konzumentima. Takvi ideali, međutim, ne odgovaraju zanimanju i prihodima ljudi, te nasilje između njihovih želja i dopuštenih sredstava ostvarenja tih želja. Čovjek tada osjeća određenu uskraćenost, što može rezultirati njegovom razdražljivosti i nasiljem. Drugim riječima, mediji doprinose sklonosti ka trošenju (luksuznih roba među ljudima, ali kada te želje i prohtjevi ne mogu biti zadovoljeni one se pretvaraju u nasilno ponašanje ili potiče neke pojedince na posezanje za kršenjem zakona i činjenjem krivičnih djela poput krađe.

S druge strane, emitiranje krimi filmova potiče kod publike poistovjećivanje sa junacima i raspršuje sklonost grubosti, nasilnom i kriminogenom ponašanju. Objavljivanje detaljnih izvještaja o zločinima poput ubistva i detaljni opisi (rekonstrukcije) događanja uz pojašnjenje načina i metoda izvršenja krivičnog djela daje negativan primjer osobito mladim ljudima.

Nasilje u medijskim sadržajima nedvojbeno doprinosi širenju grubih i nasilnih ponašanja u društvu, te sliku o sankcijama i moralnim odnosno društvenim zabranama bivaju sve blijeđe.

Teoretičari komunikacija govoreći o mehanizmima koji potiču na nasilje navode utjecaj na smanjenje sustezanja od činjenja grubosti i nasilja, podizanja praga tolerancije na nasilje i prihvatanje istog.

Oni smatraju da mediji ustvari nerijetko podučavaju različitim vještinama i metodama nasilništva,  prikazuju delikvenciju kao nešto atraktivno, uzbudljivo i izvor užitka, te potiču publiku na poistovjećivanje sa kriminogenim junacima filmova i sl.

Naravno takav utjecaj medija itekako ovisi o razmjeni medijskih proizvoda, strukturi i saznanjima samih medija (nivo medijske pokrivenosti, metode i načini prikrivanja različitith sadržaja, podrške činjenju krivičnih djela), socijalnom kontekstu (sociokulturološke norme, sklonosti konzumenata, prilike za činjenje krivičnih djela i sl.)

 

 Širenje nemorala i prostitucije

Jedna od funkcija medija je i konceptuisanje i oblikovanje vlastitih normi. Tako emitiranje i pokazivanje nemoralnih scena na tv-u, ali i u printanim medijima doprinose širenju određenih vrsta devijacije i krivičnih djela iz domena seksualnog nasilja.

Časni Kur'an govori o tome kako oni koji vole da se ružne stvari šire među vjernicima čeka bolna patnja na ovom i budućem svijetu. Bog, zna a vi ne znate! Poslanik islama (s.a.v.s) kaže: Onaj koji raširi, tj. obznani neko ružno djelo isto je kao i onaj koji je to djelo počinio.

 Slabljenje društvenog povjerenja

Međusobno povjerenje članova društva osnovni je kapital društvenih odnosa, odnosa koji se odvijaju na tragu zadovoljavanja  životnih (bioloških) i socijalnih potreba pripadnika društva. Stoga, slabljenje ovoga povjerenja može prouzrokovati niz poteškoća u društvenim odnosima i otežati zadovoljenje rečenih potreba.

Jedan od faktora slabljenja ovog povjerenja jeste i pronicanje socijalnih devijacija putem medija.

Tako i pretjerano izvještavanje o nasilju u medijima i stvaranje osjećaja o užurbanom širenju nasilja u društvu rezultira jačanje sumnjičavosti i nepovjerenja na način da ljudi počinju razmišljati kako ih iza svakog čovjeka vreba potencijalna opasnost i vide mogućeg kriminalca u svakom članu društva. Ovo dobrano može narušiti ukupnu društvenu komunikaciju i odnose, a tim i slabljenje osjećaja socijlane sklonosti i pripadnosti jednoj društvenoj zajednici. Medijska popularizacija kriminala destruktivno djeluje i na porodicu, roditelji gube povjerenje u svoju djecu, sumnjajući da se ono što vide u medijima možda  odnosi i na njih. Ovo dovodi do konfrontacije i konflikta u porodičnom okruženju.

Na koncu, takva medijska politika rezultira slabljenjem povjerenja  građana u organe vlasti i politički sistem uopće.

 Povreda intime /privatnosti

Kolikogod da pripadnici jednoga društva, kroz stalnu socijalnu interakciju, međusobno imaju dosta toga zajedničkog, ipak svaki pojedinac ima svoju privatnost i intimu koja se tiče njegovih osobnih porodičnih stvari. Svako nastoji sačuvati tu intimu (dakle, svoje porodične veze i odnose, prihode i sl.) daleko od dometa javnosti. S druge strane mediji imaju svoju obavezu informiranja javnog mnijenja, te ponekad nastoje začeprkati i u ono što su privatne i osobne tajne pojedinca, kršeći tako pravo tih osoba na privatnost. Danas mediji imaju veliku moć i prilično lahko imaju mogućnost ulaska u sferu privatnosti, što nosi veoma negativne posljedice.

Stajalište religije, ovdje prije svega mislim na islam, o ovom pitanju je sasvim jasno. Islam ne dopušta, shodno kur'anskim ajetima i predajama koje tretiraju ovo pitanje, uhođenje, praćenje, otkrivanje i širenje tuđih tajni. Kur'an o tome kaže: Ne uhodite jedni druge.

Na kraju, napominjemo da smo ovim radom dali samo kratak pregled negativnih utjecaja medija na društvo, bez namjere da negiramo sve njihove pozitivne učinke i mogućnosti koje pružaju.