IMG_3570Okrugli sto na temu "Analiza uzroka socijalnih devijacija kod mladih" održan je u četvrtak, 1. decembra, u maloj Sali Centra za kulturu Goražde sa početkom u 18:30. Na početku okruglog stola, moderator Hamed Efendić, muftija goraždanski, istakao je značaj razmatranja ove teme, te u nastavku kazao: "Populacija mladih je veoma važna i u današnjem i u budućem vremenu. Stoga je naša obaveza da se bavimo pitanjima mladih. Živimo u tranzicijskom društvu koje je suočeno sa brojnim problemima kojima su više nego i jedna druga populacija izloženi mladi te im treba osigurati bolju budućnost."

 

 

 

"Ovaj okrugli sto koji su zajednički organizirali Muftijstvo goraždansko i Naučnoistraživački institut "Ibn Sina" će, nadam se, biti poticaj za ozbiljnije bavljenje uzrocima socijalnih devijacija kod mladih", kazao je goraždanski muftija.

Hamed Efendić također je ukazao na višegodišnju saradnju Muftijstva goraždanskog sa Institutom "Ibn Sina" čiji jedan vid predstavlja i organiziranje islamskih edukativnih kurseva za mlade, te dodao: "Nadam se da će ovaj okrugli sto biti nastojanje da se upoznamo sa problemima  i socijalnim devijacijama kod mladih". Muftija goraždanski je potom pozvao učesnike okruglog stola da prezentiraju svoja izlaganja.

 

IMG_3578Mohammad Bagher Soleimaniamiri, direktor Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina"

Na početku svog izlaganja, g-din Soleimani se zahvalio muftiji goraždanskom na organiziranju okruglog stola, te u nastavku kazao: "Masovni mediji su u stanju da negativnim djelovanjem i prekoračenjem granica medijske etike dovedu u opasnost mentalno i moralno zdravlje pojedinaca u društvu, posebno njegove mlade populacije i da doprinesu uspostavi primjera devijantnog ponašanja. Sa druge strane, mediji mogu s obzirom na njihovo djelovanje i moć ublažiti društveno devijantne pojave".

"Društvene devijacije su predmetom analize različitih sociološko-psiholoških pravaca koji se principijelno slažu oko značenja termina devijacija i načinima udaljavanja od društvenih normi. Devijacije se dijele na dvije vrste: primarne i sekundarne", istakao je direktor Instituta "Ibn Sina". On je u nastavku pojašnjavajući negativno djelovanje medija u formiranju i uspostavi društvenih devijacija kod mladih kazao: "Mediji pored pozitivne mogu imati i negativnu funkciju. Npr. mediji sa ograničavanjem značenja prijestupa zanemaruju neke druge oblike  prijestupa, usmjeravajući društvo na samo jednu vrstu prijestupa ne obraća se pažnja na ostala kaznena djela."

Direktor Instituta "Ibn Sina", također, je ukazao na neke druge negativne funkcije medija kao što su: kršenje normi, eskalacija grubosti i nasilja, širenje nemorala, slabljenje društvene sigurnosti, te narušavanje dostojanstva pojedinaca, te kazao: "Prikazivanjem filmova koji sadrže nasilje gledateljima se prezentiraju grubost, agresivnost, činjenje prijestupa što svakodnevno izaziva i prouzrokuje agresivno ponašanje. Plasiranje vijesti koje govore o ubistvima, o načinima činjenja ovakve vrste prijestupa predstavlja lošu poduku i doprinosi širenju i institucionalizaciji ovih metoda u društvu."

G-đa Sevda Popović Skupština kantona Goražde

U svom izlaganju g-đa Sevda Popović osvrnula se na vijesti koje se svakodnevno emitiraju putem medija i na prisustvo mladih u činjenju prijestupa te, između ostalog kazala: "Ove neprijatne vijesti o ubistvima, ovisnostima i krađama u našem društvu treba da predstavljaju upozoravajući faktor za zabrinutost. Društveno devijantne pojave se javljaju u svim slojevima društva ali su one najuočljivije među mladom populacijom."

Bivša ministrica za kulturu u kantonu Goražde u nastavku je kazala: "U principu, društvene devijacije kod mladih počinju od laganja. Djeca i tinejdžeri kroz laži, sitne krađe i nedolazak u školu počinju sa društveno devijantnim ponašanjem i ovaj proces zadobija teže oblike. Mi se kao odgojitelji-vaspitači suočavamo sa pojavom razmirica i svađa među djevojčicama i dječacima ili jedne škole sa drugom. Sa druge strane, igre na sreću postepeno zahvataju sve pore našeg društva. Igre na sreću su prisutne u medijima i to je jedan vid podsticanja mladih u pravcu devijacija."

"Pušenje, konzumiranje alkohola i opojnih droga je veoma zabrinjavajuća pojava. Junaci gotovo svih TV serija se transformiraju u negativne uzore. Nemoralno ponašanje se u različitim formama propagira u našem društvu; odsustvo cenzure u medijima u pitanjima etičkog kodeksa je jedan od problema sa kojima se suočava naše društvo. Ako pogledate razne izbore na koje se javljaju djevojke i mladići, svi promoviraju obnaženost i fizički izgled, što sve ulazi u okvir devijantnog", istakla je g-đa Sevda Popović.

Ona je, također, kazala da u društvu vlada poremećen sistem vrijednosti te da se mora imati aktivnija uloga u društvu i porodici budući da mladi oponašaju roditelje, nastavnike, vaspitače i sl. kako bi se na adekvatan način suočili sa pojavom društvenih devijacija.

Mr. Saeid Abedpour Institut "Ibn Sina"

Izlagač je govoreći o funkcijama religije u društvu, između ostalog, kazao: "Sociologija gleda na religiju sa dva aspekta: jedan aspekt je strukturalni, a drugi je funkcionalni. Ako gledamo sa aspekta funkcionalnosti, religija ima važnu ulogu u formiranju identiteta pojedinca u društvu i bez religije je nezamislivo formiranje individualne i društvene ličnosti. Obligatne obaveze i dužnosti iako su došle s ciljem našega duhovnog pročišćenja i odgoja one, prije svega, imaju ulogu u formiranju identiteta i identitet je jedan od ciljeva izvršavanja religijskih obaveza. Uzmimo namaz kao primjer. Mi muslimani u isto vrijeme okrećemo se jednoj kibli i obavljamo namaz na arapskom jeziku. Taj osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj zajednici (društvu) jedna je od funkcija namaza i to predstavlja naš identitet."

Mr. Saeid Abedpour u nastavku je kazao: "Mi se sa religijom suočavamo posredstvom dva identiteta: individualnog i grupnog. Religija nas uči dijalogu sa samima sobom, sa Bogom i drugima kako bismo preko dijaloga spoznali čovjeka i njegov identitet. Zar je namaz nešto drugo do razgovor sa Bogom?! Naše dove u bilo kojem vremenu su razgovor sa Bogom i sa samima sobom. Kad je riječ o grupnom identitetu naš dijalog sa drugima ima važnu ulogu. Mi utvrđujemo granice, zakone, običajno pravo. Bez društvenog dijaloga čovjek bi bio usamljeno biće."

"Stiče se dojam da se u sadašnjem bosanskom društvu, koje je suočeno sa nizom problema, vjerske institucije, intelektualci, vjerski službenici, religijski orijentirani istraživači veoma malo uključuju u rješavanje društvenih problema. Društvenom problematikom se mnogo više bave sekularisti i materijalisti. Stoga je sasvim normalno da u društvu u kojem vjernici ne mogu i ne žele braniti temeljne vrijednosti u različitim sferama, niti žele imati aktivnu ulogu u svim porama društva, da je takvo društvo uskraćeno od njihovog aktivnijeg prisustva", istakao je mr. Saeid Abedpour te izrazio nadu da će vjerska zajednica i vjernici pokazati veću pažnju spram dijaloga na različitim nivoima u cilju rješavanja društvenih problema, jer bez društvenog angažmana nije moguće suočiti se sa pojavom socijalne devijacije.

Hafiz Alija Rahman Glavni imam Medžlisa IZ Goražde

Svoje izlaganje hafiz Rahman bazirao je na kur'anskim ajetima koji se odnose na pitanje socijalnih devijacija. Allah džellešanuhu je kazao da kada bi postojala dva božanstva nastao bi nered i on je istakao da će sa tog aspekta govoriti šta je moralna a šta nemoralna pojava. Kada ljudi propisuju moral onda nastaje problem sučeljavanja sa kur'anskom logikom.

"Mi smo suočeni sa raznim oblicima devijacija. Mi se trebamo zapitati zašto osoba krade, laže, čini blud ili počini ubistvo? Sve se ovo dešava zbog zadovoljavanja tjelesnih prohtjeva i materijalnih potreba. Allah džellešanuhu nas uči da je sve prolazno. Naše tijelo je materijalne prirode i strast nas podstiče i pobuđuje na činjenje socijalnih devijacija. Naša nefs-i emara progovara u nama i poziva nas u pravcu lošega", kazao je između ostalog hafiz Rahman.

On se, također, osvrnuo na stvaranje Adema, alejhisselam, te rekao: "Ono što, zaista, imamo je upravo božanski dah, a sve drugo je prolazno. Božanski dah je ona vječna komponenta u nama. Ali Abd al-Halim Hamid i Jusuf Kardavi u svojim tefsirima ističu da su srce i duša onaj božanski dah u nama. Mi smo stvoreni od tijela, razuma i srca. Između ovoga troga treba postojati ravnoteža. Ako bi se narušio sklad između jednog od ovih čovjekovih potencijala nastao bi problem. Svijet materijalizma koji nas okružuje ne uzima u obzir spomenuta tri potencijala. Među njima najvažnije je srce koje jeste upravo božanski dah i ono treba svoje potrebe zadovoljavati preko vjere."

Hafiz Rahman je ukazao na važnost srca u formiranju kriterija društvenog morala smatrajući da druge društvene metode nisu pogodne za spriječavanje socijalnih devijacija jer su bazirane na materijalističkoj interpretaciji čovjeka i stoga ne mogu temeljno riješiti socijalne probleme.

Mr. Sabahudin Šarić Institut za ratne zločine Sarajevo

Mr. Sabahudin Šarić je u svome izlaganju ukazao na neke sociološke odlike devijacija te između ostalog kazao: "U Bosni su se stekli svi nužni faktori za pojavu društvenih devijacija, ali srećom naša omladina ipak nije sklona devijantnom ponašanju kako bi se moglo očekivati.  Naravno, da mediji imaju destruktivnu ulogu u formiranju morala."

"Stiče se utisak da mediji plasiraju pogrešnu sliku o mladima. Prijestupi i kaznena djela su prisutni u našem društvu ali se mediji ne bave uzrocima devijacija. Mladi nisu prijestupnici nego su žrtve poremećenog sistema moralnih vrijednosti, žrtve nepotpunog funkcioniranja odgovornih institucija i odsustva odgovarajućih zakona u društvu. Da bismo uspostavili sistem vrijednosti trebamo uspostaviti kontakt sa tinejdžerima i mladima; trebamo razgovarati sa njima da bismo razumjeli njihove probleme. Pitanje je koliko truda u tom pogledu ulažu nastavnici, vjerski službenici, roditelji, odgojitelji-vaspitači; koliko svog slobodnog vremena izdvajaju za pomoć mladima. Na temelju jedne ankete koja je prije nekoliko godina provedena u Krajini mladi za pojavu društvenih devijacija smatraju odgovornim roditelje, nastavnike i pravosudne institucije. Mladi se sami suočavaju sa promjenama u društvu i ne mogu se uspješno nositi sa novim normama; ne mogu analizirati socijalne devijacije i uglavnom se nemaju s kim posavjetovati. Mi kao roditelji, prijatelji, vaspitači, nastavnici i vjerski službenici trebamo više komunicirati sa mladima na institucionalnoj razini a osim izlaganja mi ne nudimo odgovore na ove zahtjeve", istakao je mr. Sabahudin Šarić.

 

Odziv posjetitelja ovom okruglom stolu (oko 70 prisutnih) je bio veoma dobar s obzirom na činjenicu da je tih dana Goražde bilo zahvaćeno velikim poplavama.

 IMG_3596IMG_3623IMG_3650