Islamska filozofija u Iranu : XVII i XVIII stoljeće

islamska_filozofija_u_iranuNaslov: Islamska filozofija u Iranu XVII i XVIII stoljeće

Autor: Henry Corbin

Prijevod: Rešid Hafizović

ISBN: 9789958913112

Izdavač: Ibn Sina Sarajevo

Godina izdanja: 2002

Opis:

Filozofija jeste mišljenje, pa bi historija filozofije bila historija ljudske misli. Upoznati se s filozofijom, ili bilo kojom drugom naukom, nije moguće ako se neće obratiti pažnja na prošlost, na ono što su o pojedinim pitanjima kazali predašnji filozofi. Premda filozofija nije nužni uvod u druge znanosti, s obzirom na njenu podozrivost čak i prema samoj sebi, ona u mnogome pomaže drugim znanostima, a naročito pri vrhunskim teološkim raspravama.

Oni koji su nedovoljno upoznati s islamskom filozofijom obično imaju predodžbu da je ona okonačana s Ibn Rushdom i da islamski svijet nakon njega nije iznjedrio značajnih filozofa. Česta je, također, i predrasuda da islamska filozofija nije ništa više negoli prijevod helenske filozofije. U proteklih nekoliko desetljeća, trudom i zalaganjem učenjaka, poput Allame Seyyed Mohammad Tabataba'ija, Seyyed Jalaluddin Ashtiyanija, Mahdija Haerija Yazdija, Seyyed Hosseina Nasra i Henry Corbina, u značajnoj je mjeri s islamske skinuta prašina zaborava, i ona je predstavljena svjetskim znanstvenim krugovima. No, još uvijek postoji mnogo truda i istraživanja, eda bi i islamska filozofija stekla svoju stvarnu valorizaciju, a potom mogla, kao bitan činilac samospoznaje i samosvjesti, odigrati svoju ulogu u revitalizaciji islamske kulture i civilizacije.

Jedna od epoha u kojoj su filozofija i teozofija u Iranu doživjele svoj najveći procvat jeste period Safavidske dinastije (XVI i XVII vijek). U to vrijeme isfahanska filozofska škola dosegla je izuzetno visoku razinu, a po broju mislilaca koje je iznjedrila, zasigurno je bez premca u islamskom svijetu. Isfahanska škola predstavljala je ustvari nastojanje da se islamska filozofija trgne iz apatije uzrokovane mongolskom invazijom i vlašću dugom stoljeće i pol.
Nakon mongolske invazije, filozofska misao u arapskim zemljama postepeno je jenjavala, tako da niti poznati filozofi poput Ibn Halduna nisu uspjeli da je izvuku iz ćorsokaka. U Iranu, pak, filozofska misao nije doživjela takvu dekadencu, te je i pored nepovoljnih društvenih i političkih uvjeta nastavila živjeti. Knjiga Henry Corbina, koju imate u rukama, prezentira nam iranske mislioce isfahanske škole i njihova djela.