Autor
Elma Huruz Memović
Sažetak
Savremene rasprave u političkoj filozofiji se već duže vrijeme bave temom demokratskog odlučivanja i građanske participacije, njihovih dometa, vrijednosti i svrha. Smanjeno učešće građana u političkim procesima, nezainteresiranost i nepovjerenje građana najčešće su razmatrane kao problem u tim raspravama. Nepovjerenje i sumnja se ipak produbljuju i dobijaju na značaju kada pojedine grupe unutar društva nemaju svoje predstavnike u zakonodavnim institucijama koji bi se zalagali za njihove interese.
Da bi se artikulirali grupni, odnosno manjinski zahtjevi, potrebno je osigurati njihovu predstavljenost i sudjelovanje u donošenju odluka unutar političkih institucija. Na taj način ih dominantna kultura ili kulture, neće biti u prilici nadglasati prilikom formulisanja politika bitnih za njihovu egzistenciju, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, jezik, vjerska, kulturna pitanja i sl. Zahtjev za priznavanjem prava na grupnu predstavljenost zapravo odražava želju manjinskih skupina da ostvare priznanje vlastite različitosti te da ostvare veći stepen inkluzije u postojeće društvene tokove.
Ključne riječi
grupni identiteti, grupni interesi, grupna prava, politička predstavljenost, manjinske skupine