UDK 929 KREŠEVLJAKOVIĆ H.
Autor
Enes Pelidija
Sažetak
Akademik Hamdija Kreševljaković spada u krug najznačajnijih intelektualaca Bosne i Hercegovine. Njegov životni i naučni put bio je izuzetno interesantan i intenzivan. Cijeli život je učio od svih koje je znao i cijenio. Upornim radom stekao je veliko znanje koje je na najbolji način, kao vrstan pedagog i naučnik, prenosio svima koji su se interesirali za prošlost Bosne i Hercegovine osmanskog perioda. Jedan je od rijetkih naučnika svoga vremena koji je obrazovao generaciju učenika od kojih su mnogi, po ugledu na učitelja (profesora), i sami postali poznati naučni radnici. Akademika Kreševljakovića krasila je humanost. Svima je, ne samo u obrazovanju i nauci, nego i svakodnevnom životu, u granicama materijalnih mogućnosti pružao pomoć vodeći računa da se o tome manje zna. Jedna od profesorovih strasti bila su putovanja po Bosni i Hercegovini, regiji, ali i u više evropskih zemalja.
U krug historičara osmanista javlja se od prvih decenija XX stoljeća. Pored arhivskih istraživanja i konsultiranja stručne literature, sve što je od drugih čuo zapisivao je i koristio u nauci, pri tome nikada nije krio ko mu je, kada i gdje pomogao u datim dokumentima, prevođenju ili kazivanju. Redovno je navodio imena svih koji su mu u naučnom radu pomagali. Svakodnevno je pisao o historiji osmanskog perioda Bosne i Hercegovine. Rezultat 55-ogodišnjeg naučnog rada je više značajnih studija, članaka, priloga i osvrta. Njegov naučni opus broji ukupno 346 bibliografskih jedinica. U radu sam dokazao da je taj broj daleko veći od navedenog. Među brojnim radovima, najznačajnija djela su mu: Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo u vrijeme austrougarske uprave (1878–1918), te mnoge druge knjige i radovi. Ta djela su i sada nezaobilazno štivo u poznavanju prošlosti Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda. Zbog svih zasluga na naučnom polju, 1939. godine profesor Kreševljaković je kao prvi Bošnjak izabran u Jugoslovensku akademiju znanosti i umjetnosti. Kada je 1951. godine osnovano Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, preteča današnje ANU BiH, među prvih 18 članova bio je i akademik Hamdija Kreševljaković. Koliko je već tada imao veliki ugled među kolegama govori i podatak da je u prvom sazivu Naučnog društva biran za njegovog prvog potpredsjednika. Poštovanje koje je stekao u životu, nastavljeno je i nakon smrti. Podjednako se i sada sa pijetetom govori i piše o akademiku Hamdiji Kreševljakoviću i njegovim naučnim djelima.
Ključne riječi
Hamdija Kreševljaković, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, historija, kapetani, kapetanije, esnafi, obrti, gradovi, komunikacije, vodovodi