Ibn Sina

Mr. Fuad Hadžimehmedović, asistent na Filozofskom fakultetu u Tuzli, na početku svoga izlaganja potcrtao je neke epistemološke značajke Ibn Arebijeva mišljenja, poredeći njegove stavove sa novovjekim zapadnim filozofima poput Hjuma ili Kanta, s tim što Hjum razum smatra slugom čula, potpuno ga materijalizirajući, a Ibn Arebi, ne sporeći nedostatnost razumske spoznaje za dosezanje konačne zbilje, ipak govori o nesagledivim mogućnostima razuma u primanju spoznaje iz viših sfera egzistencije. U Ibn Arebijevom mišljenju čovjek se nalazi između Boga i svijeta; savršeni čovjek je  na razdjelnici skrivenog i vidljivog svijeta, te ima ulogu posredovatelja i interpretatora. Hadžimehmedović je u završnom dijelu svoga izlaganja istaknuo kako prevod Bošnjakovog komentara predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih poduhvata koji su posljednjih godina poduzeti na putu oživljavanja vjerske duhovnosti i teozofije na našim prostorima.

Dr. Samir Beglerović, predavač na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, akcentirao je značaj bajramijskog intelektuaklnog pokreta i njegov utjecaj na Bošnjakov intelektualni razvoj: bajramijski tarikat spada u najznačajnije intelektualne pokrete osmanskog razdoblja. Ezoterijsko-hermeneutički metod Bajramija i traganje za izvornom islamskom duhovnosti znatno su utjecali na razvoj islamske tradicije i kulture toga razdoblja. Beglerović je u nastavku svoga izlaganja kazao: Fusus al hikam svakako zauzima posebno mjesto među Ibn Arebijevim djelima. Sam autor tvrdi da je sadržaj ovoga djela primio izravno od samog Poslanika Božijeg, bez da je išta dodato ili oduzeto. Ibn Arebijeva heremenutica spiritualis i hijerognoza, ne samo da su utjecale na razvoj islamske kulture i duhovnosti, već, kako vidimo na primjeru bajramijskog pokreta, imaju i svoje političke konsekvence. Bajramije i u političkom mišljenju i stavovima nikada ne gube iz vida svoja religijska načela, posebno načelo tevhida.

Akademik Rešid Hafizović, prevodilac Bošnjakova Komentara, u svome obraćanju je istaknuo kako se Fusus al hikam može smatrati svojevsrnom Poveljom tesavufa i irfana. Ibn Arebi nas u ovoj knjizi, svojom svojevrsnom hermeneutica spiritualis, upoznaje sa jezikom i razumijevanjem Adema, prvog čovjeka i prve paradigme ljudskosti, i podučava nas zbilji života i vjere....Postavlja se pitanje kako u suvremenom svijetu uspostaviti odnos sa religijom i osjetiti bliskost i blizinu Božiju. U Ibn Arebijevom mišljenju ovo je pitanje pojašnjeno i razviđeno u jednom nadasve sofisticiranom i produbljenom obliku. Razviđanje i tumačenje sve složenosti svijeta i njegovog odnosa prema stvaranju je možda jedno od najzastuplkjenijih pitanja u Ibn Arebijevim djelima.

O Bošnjakovom tumačenju Fususa akademik Hafizović je rekao: Ovo je svakako ponajbolji komentar  Fususa nastao u osmanskom periodu, a njegovo neobjavljivanje do današnjih dana govori samo o nedostatku naše samosvijesti. Za nas je itekako važno to što je autor ovoga djela jedan Bosanac, ali još je značajnija činjenica da su Bosanci općenito dali nemjerljiv doprinos duhovnoj i mislećoj tradiciji muslimana u osmanskom razdoblju. Mnogi istaknuti istraživači govore o Bošnjacima kao nositeljima intelektualnog razvoja u tom periodu.

Promociji je prisustvovalo stotinjak studenata i profesora Filozofskog fakulteta i građana Tuzle.