218. decembra 2017. u svečanoj sali Filozofskog fakulteta Sarajevo održana je tribina pod naslovom „Poetski svijet Dželaluddina Rumija". Tribini koja je plod saradnje između Centra za iranističke studije Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina" i Katedre za perzijski jezik i književnost odsjeka za za orijentalnu filologiju prisustvovao je veliki broj studenata odsjeka za perzijski jezik i književnost, odsjeka za arapski jezik i književnost te odsjeka ostalih stranih jezika, studenti komparativne književnosti, psihologije kao i profesori spomenutih odsjeka.

Izlagači na ovoj tribini bili su: prof. dr. Sajjed Kazem Mousavi, gostujući profesor Ministarstva za obrazovanje i nauku IR Iran te doc. dr. Munir Drkić, prof. perzijskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Program su upotpunili studenti odsjeka za perzijski jezik i književnost koji su recitirali stihove iz „Velikog divana" i „Mesnevije" te čitali odlomke iz proznog djela „Fihi ma fihi". Moderator tribine bio je doc. dr. Ahmed Zildžić, prof. iranistike i islamske civilizacije.
Dr. Zildžić najavio je početak tribine i tom prigodom kazao par riječi o Dželaluddinu Rumiju te se osvrnuo na tradiciju „mesnevihanstva" u BiH kao i obilježavanje noći „Šeb-i arus". Dr. Zildžić je, također, istakao da je pojavom knjige „Višejezičnost u Mesneviji Dželaluddina Rumija", autora doc. dr. Munira Drkića, u BiH započeo proces izučavanja Rumijevih djela na univerzitetskoj ravni.
Dr. Sajjed Kazem Mousavi u svom je izlaganju govorio o Rumijevom svijetu i svijetu njegove poezije. On se osvrnuo na Rumijevo poimanje relacije između realnog i zbiljskog svijeta te na dva vida vremena: pravolinijsko i kružno vrijeme o kojem govori Rumi posebno u Mesneviji.
Doc. dr. Munir Drkić u svom je izlaganju govorio o razlozima Rumijeve popularnosti na prostoru Balkana, napose i u BiH. Izdvojio je pet razloga Rumijeve popularnosti: Rumijeva vezanost za islamsku kulturu, njegovo porijeklo, njegova vezanost za klasičnu perzijsku kniževnost, život u višeetničkom i višekulturalnom okruženju u Konji te Rumijev sudbinski susret sa Šemsom iz Tebriza te utjecaj koji je Šems imao na oblikovanje Rumijeve ličnosti i njegovog svjetonazora.