Okrugli sto "Poruke Hidžre" u Goraždu

U petak, 25.11. 2011. godine sa početkom u 19:00 sati u Maloj sali centra za kulturu u Goraždu je povodom Nove hidžretske godine održan Okrugli sto na temu „Poruke Hidžre“.  U nastavku donosimo sažetke izlaganja učesnika ovog Okruglog stola kojeg su organizirali Muftijstvo goraždansko i Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“ u Sarajevu.

Prisutnima se na početku ovoga skupa obratio muftija goraždanski Hamed ef. Efendić.

Muftija Efendić  je izrazio dobrodošlicu  prisutnima i poželio uspješnu novu godinu, te zahvalio učesnicima Okruglog stola, a posebno Naučnoistraživačkom institutu „Ibn Sina“ na dosadašnjoj naučnoj i kulturnoj saradnji sa Goraždanskim muftijstvom. 

 U nastavku svoga izlaganja Muftija je kazao: Poslanikova hidžra predstavlja jedan od velikih sudbonosnih događaja u historiji islama, čak i historije čovječanstva uopće, ali taj događaj istovremeno može biti inspiracija svim ljudima na svakome mjestu i u svim vremenima.  

Prof.dr. Mohammad Ali  Barzanooni, direktor Instituta „Ibn Sina“ je u svome izlaganju objasnio jezičko, terminološko i kur'ansko značenje pojma hidžra, te ukazao na dvije vrste hiddžre, onu fizičku, tjelesnu hidžru u prostoru i vremenu i onu duhovnu hidžru koja se dešava u sferi unutarnjeg ljudskog habitusa, ali i kulture i kulturološkog ponašanja. Prof. Barzanooni je potom ukazao na odnos hidžre, džihada i imana, koji figuriraju kao temeljni kur'anski pojmovi, istaknuvši kako islam poznaje tzv. mali i veliki džihad, pri čemu je mali džihad ustavri suprotstavljanje vanjskome neprijatelju kada su muslimani izloženi napadu i agresiji, a veliki džihad jest borba čovjeka sa vlastitim egom, sa svojim nefsom. Isto tako, kaže prof. Barzanooni, možemo razumijevati i pojmove male i velike hidžre, s tim što tzv.  mala hidžra (kao fizički odlazak iz prostora u kojem je ugrožen naš opstanak, odnosno naša vjera) ne čini čovjeka istinskim muhadžirom. Istinski muhadžir bio bi onaj vjernik koji učini onu duhovnu hidžru tj. napusti zlo i okrene se dobru. Na kraju je prof. Barzanooni podsjetio i na sufijsko, odnosno irfani tumačenje hidžre i njezino razumijevanje u kontekstu ukupnog višestepenog uzlazno-inicijacijskog duhovnog proputovanja čovjeka ka savršenstvu i čistoj vrlini.

Doc.dr. Almir Fatić, docent na predmetu Tefsir na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, je u svome izlaganju govorio o Hidžri sa stanovišta Časnog Kur'ana, te je pozivajući se na 218. ajet sure Bekare potcrtao tijesnu vezanost imana, hidžre i džihada kao preduvjeta za zadobijanje Božije milosti. U drugom dijelu svogha predavanja, dr. Fatić se zadržao na pojmu imana, odnosno vjerovanja, te podsjetio na osnovne odrendice islamskoga vjerovanja (imanske šarte), naglašavajući kako je bitno tumačenje načela vjere uzimati iz pouzdanih izvora, a to su prije svega Kur'an i hadis Poslanikov, te interpretacije istaknutih muslimasnkih učenjaka. Fatić je pri tom naglasio značaj onog razumijevanja islama prema kojemu nema mjesta optuživanju za nevjerstvo i proglašavanju nevjernicima ljudi koji se deklariraju kao muslimani. To je, veli Fatić, stav velikih muslimanskih autoriteta poput Imama Ebu Hanife.