ODNOS PREMA RELIGIJI U SAVREMENOM BOSANSKOHERCEGOVAČKOM DRUŠTVU

Prof. dr. Jusuf Žiga

ODNOS PREMA RELIGIJI U SAVREMENOM BOSANSKOHERCEGOVAČKOM DRUŠTVU

Uvodne napomene

Religija je, bez sumnje, jedan od ključnih oblika ljudske svijesti koji utječe ne samo na oblikovanje sistema duhovnih i društvenih vrijednosti, nego i načina življenja općenito. To je logično ako imamo u vidu činjenicu da je apsolutna većina ljudi na ovaj ili onaj način religiozna, što potvrđuju i sva znanstvena istraživanja na tu temu.

Poznato je, također, da je religija u nekim zemljama, u koje spada i Bosna i Hercegovina, odlučujuće utjecala i na nacionalnu profilaciju etničkih skupina. U bosanskohercegovačkom slučaju to se desilo na način da se pravoslavno stanovništvo u nacionalnom smislu profiliralo kao srpska nacija, katoličko kao hrvatska nacija, a muslimansko, u svojoj konačnici, u bošnjačku naciju (pri čemu imamo u vidu i višedecenijsko nastojanje velikoaspirativnih susjeda prema Bosni i Hercegovini da se tom narodu ospori pravo na nacionalnu posebnost).

Posebna zanimljivost je da danas dolazi do svojevrsnog manifestnog «narastanja» religijske svijesti, pogotovo kod mladih ljudi, u bivšim komunističkim društvima koja su, nakon ideološke implozije 90-ih godina prošlog stoljeća, ušla u radikalne tranzicijske reforme. Bosanskohercegovačko društvo je, također, pola stoljeća živjelo u socijalizmu u kome je komunistička ideologija odlučujuće utjecala na njegovu svekoliku profilaciju.

Bosna i Hercegovina danas pripada krugu tranzicijskih zemalja koje nastoje afirmirati posve drugačiju filozofiju života u odnosu na prethodnu koju su imale, počevši od pluralne demokratije i tržišne ekonomije pa do garantiranja punine sloboda i prava, u koje spada i religijsko osjećanje ljudi. Nažalost, zbog nedavnih ratnih događanja i postratnih turbulencija to se u ovoj zemlji odvija veoma teško i usporeno.

Budući da se religija nerijetko zloupotrebljava, bilo na način njenog neprimjerenog involviranja u druge oblasti, pa čak i kao «alibi» za najgnusnije zločine, ili se, pak, u društveno značenjskom smislu potpuno marginalizira, što je također neprihvatljivo, odnos društva prema religiji je veoma važan za svaku ljudsku zajednicu, a pogotovo za one koje su multireligijskog karaktera, kakva je Bosna i Hercegovina.

Uvažavajući rečeno, odlučili smo se za istraživanje na temu: «Religija u savremenom bosanskohercegovačkom društvu», koje je realizirano pod pokroviteljstvom Naučnoistraživačkog instituta «Ibn Sina» u Sarajevu. Kao rezltat tog istraživanja, u kome su još sudjelovali asistenti sa FPN-a Univerziteta u Sarajevu A. Džafić i S. Turčalo, nastao je i ovaj rad.

Cilj istraživanja

Cilj ovog istraživanja je bio da se ostvari uvid u karakter društvenog odnosa prema religiji, s jedne, te koliko postojeće religije, odnosno vjerske zajednice, u bosanskohercegovačkom društvu mogu doprinijeti harmoniji i prosperitetnijem razvoju ove zemlje, s druge strane.

Istraživanje je obavljeno na slučajno odabranom uzorku od 503 osobe, uključujući i kontrolnu grupu ispitanika, i to iz različitih područja Bosne i Hercegovine.

Anketnim upitnikom obuhvaćeni su svi bitni aspekti stanja religijske svijesti u bosanskohercegovačkom društvu.

U okviru istraživanja obavljeno je i šest ciljanih intervjua sa osobama koje su kompetentne za problematiku religije (ugledni teolozi, filozofi, univerzitetski profesori).

Metode i tehnike istraživanja

Tokom istraživanja korištene su: statistička metoda i metoda analize sadržaja te anketa i intervju kao tehnike za prikupljanje podataka.

Vrijeme istraživanja

Istraživanje je realizirano od februara do aprila 2007. godine na području Bosne i Hercegovine.

ANALIZA ANKETIRANJA

Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 503 osobe i to iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine u dobnom rasponu od 15 godina pa naviše, pri čemu se vodilo računa da budu zastupljene različite kategorije ljudi: učenici, studenti, zaposleni, nezaposleni, penzioneri, muškarci, žene, koje su anketirane, te šest osoba koje su ciljano intrevjuirane. Riječ je o kompetentnim poznavaocima religije, među kojima se nalaze i ugledni univerzitetski profesori, teolozi, filozofi.

Anketnim upitnikom obuhvaćeno je 13 relevantnih područja religijske tematike koja smo željeli ispitati.

PRVO anketno pitanje je glasilo: Da li ste religiozna osoba ili ne?

Od ukupno 503 anketiranih, 435 (86%) je odgovorilo pozitivno, a svega 68 (14%) negativno.

Zanimljivo je ukazati da su odgovori na ovo pitanje bili vrlo korespondentni kod svih ispitivanih skupina. Tako, naprimjer, 88% učenika se izjasnilo da su religiozni, a 12% da nisu, studenata 87% vjeruje u Boga, 13% ne vjeruje. Slično je i u pogledu dobnih skupina. Osobe u rasponu od 15 do 25 godina starosti religiozne su u omjeru od 90%, dok je nereligioznih 10%. Nešto manji procent religioznih je u dobnoj skupini od 25 do 35 godina i to 86%, a nereligioznih 14% ispitanika. Slično je i sa starijim dobnim skupinama od 35 godina. Možda je zanimljiv podatak da su se među učenicima muškarci pokazali nešto religioznijim (90%) od učenica (84%), dok je kod studentske populacije ta razlika manja i to: 87% studenata se izjasnilo religioznim, 13% nereligioznim, a kod studentica je 85% religioznih, a 15% nereligioznih.

Evidentno je da se i u ovom istraživanju potvrdila činjenica da živimo u vremenu u kome je apsolutna većina ljudi religiozna, što nam, opet, dovoljno govori o društvenoj relevantnosti religije kao oblika društvene svijesti.

Grafički prikaz:

DRUGO anketno pitanje je glasilo: Kako doživljavate religiju?

Najveći broj ispitanika (47%) odgovorio je kao duhovnu potrebu čovjeka, 36% kao cjelovitu uputu za život, 8% kao oblik društvene svijesti, 5% ne smatra je društveno važnim faktorom, 4% nije se željelo izraziti.

Grafički prikaz

Iz navedenih pokazatelja vidljivo je da većina ispitanika (47%) religiju doživljava kao duhovnu potrebu čovjeka, dok za 36% ona predstavlja cjelovitu uputu za život, 8% je doživljavao kao oblik društvene svijesti, a samo 5% je ne smatra društveno relevantnim pitanjem.

TREĆE anketno pitanje je glasilo: Koliko poznajete vlastitu religiju?

Najveći broj ispitanika: 302 (60%) je odgovorio djelimično, 173 (34%) potpuno, 22 (4%) vrlo slabo 8 (2%) nije se izjasnilo.

Grafički prikaz:

Iako bez sveobuhvatnih istraživanja nije uputno kvalificirati karakter vjerovanja kod teista, ovi pokazatelji nas upućuju na ocjenu da se ovdje radi o preovlađujućem tipu djelimičnih poznavatelja vlastite religije (čak 60%), dok 34% smatra da vlastitu religiju poznaju potpuno.

ČETVRTO anketno pitanje je glasilo: Koliko poznajete druge religije?

Struktura odgovora ispitanika na ovo pitanje je vrlo zanimljiva. Naime, čak 249 anketiranih (50%) je izjavilo da ih poznaje dovoljno, 237 (47%) da ih poznaje malo, a svega tri procenta ispitanika nije se izjasnilo o ovom pitanju.

Pokazatelj da čak 50% ispitanika poznaje druge religije rezultat je, prije svega, činjenice da se radi o pripadnicima bosanskohercegovačkog društva koje se višestoljetno sedimentira kao multireligijsko, a ne neko monoreligijsko. Ovdje, ne samo u gradovima i selima, nego i u istim stambenim blokovima, žive pripadnici različitih religija, nerijetko čak i u istim bračnim zajednicama.

Grafički prikaz:

PETO anketno pitanje je glasilo: Koliko prakticirate vjerske obrede?

Najveći broj ispitanika: 292 ili 58% izjavilo je da povremeno izvršava vjerske obrede, 139 ili 28% ih to čini samo vjerskim praznicima (blagdanima), 35 ili 7% redovno izvršava vjerske dužnosti, 28 ili 6% to ne čini nikako, dok 9 ih se nije htjelo izjasniti.

Iz prezentiranih podataka vidljivo je da većina ispitanika spada u kategoriju povremenih izvršilaca vjerskih dužnosti (58%), a samo 7% u kategoriju redovnih izvršilaca vjerskih obaveza, dok 28% ih to čini samo blagdanima. Istovremeno, 6% ih nikako ne izvršavaju vjerske dužnosti. Preostali se nisu željeli izjasniti da li uopće pripadaju teistima ili su ateisti, odnosno da li izvršavaju vjerske dužnosti ili ne.

Grafički prikaz:

ŠESTO anketno pitanje je glasilo: Odlazite li u džamiju / crkvu / sinagogu?

Najveći broj ispitanika: 276 ili 55% odgovorilo je da to čini povremeno, 116 ili 23% to radi samo blagdanima, 47 ili 9% posjećuje bogomolje redovno, 67 ili 13% to ne čini nikako, a 7 ispitanika nije željelo odgovoriti na ovo pitanje.

Grafički prikaz:

Ako usporedimo strukturu odgovora na ovo i prethodno pitanje, vidljiva je njihova korespondentnost, što može ići u prilog vjerodostojnosti istih. Naime, većina ispitanika pripadaju kategoriji povremenih izvršitelja vjerskih dužnosti, odnosno ispod 10% je onih koji to čine redovito.

SEDMO anketno pitanje je glasilo: Kakvo je vaše mišljenje o vjerskoj pouci u školama?

Odgovor na ovo pitanje je glasio: 310 anketiranih ili 62% misli da je ona dobra, 117 ili 23% misli da je loša, a 76 ili 15% se nije željelo izjasniti.

Grafički prikaz:

OSMO anketno pitanje je glasilo: Kakav je vaš stav o odnosu religije i politike u savremenom bosanskohercegovačkom društvu?

Čak 447 ispitanika (89%) se izjasnilo da religiju treba odvojiti od politike, a svega 41 (8%) da bi ona trebala biti uključena u politiku. Preostalih tri procenta ispitanika nije željelo odgovoriti na ovo pitanje.

Grafički prikaz:

Ono što ovdje posebno upada u oči je podatak da čak devet desetina ispitanika insistira na odvajanju vjere od politike, a svega osam posto smatra da ona treba biti uključena u politiku.

DEVETO anketno pitanje glasi: Kakvo je vaše mišljenje o postojanju više religija u Bosni i Hercegovini?

Gotovo tri četvrtine ispitanika ili 372 (74%) misli da je to njena komparativna prednost, a 117 (23%) je suprotnog stajališta, odnosno smatra da je to njen hendikep. Preostalih tri posto nije željelo odgovoriti na pitanje.

Grafički prikaz:

Možda bi za one koji ne poznaju specifičnost bosanskohercegovačkog društva ovi pokazatelji mogli izgledati iznenađujućim, pogotovo ako imamo u vidu nedavna ratna događanja i počinjene zločine na ovim prostorima. Međutim, višestoljetna tradicija multilateralnog života, uključujući i dugovremenu prisutnost različitih religija, o čemu je prethodno bilo govora, rezultirali su sigurno ovakvim stavovima ispitanika.

DESETO anketno pitanje je glasilo: Smatrate li da su religije utjecale na formiranje nacija u Bosni i Hercegovini?

Čak 445 ispitanika (89%) odgovorilo je pozitivno, a svega 43 (9%) ima suprotno mišljenje. Preostalih dva posto se nije izjasnilo.

Grafički prikaz:

JEDANAESTO anketno pitanje je glasilo: Postoji li, po vašem mišljenju, danas sukob religija u svijetu?

Na ovo pitanje čak 449 ispitanika ili 89% odgovorilo je DA, a svega 43 ili 9% NE. Preostalih dva posto se nije željelo izjasniti.

Grafički prikaz:

DVANAESTO pitanje je glasilo: Kakvo je vaše mišljenje o ekstremistima na religijskoj osnovi?

Najveći broj ispitanika: 380 (76%) smatra da im zakonski treba onemogućiti da se tako ponašaju, 80 (16%) misli da im treba omogućiti bezuvjetno ispoljavanje vjerskih osjećanja, dok je 8% ispitanika iznijelo neko drugo stajalište ili naprosto nije željelo odgovoriti na pitanje.

Grafički prikaz:

TRINAESTO anketno pitanje je glasilo: Šta biste predložili da se unaprijedi u vjerskom životu u Bosni i Hercegovini?

Većina ispitanika, 250 ili 50%, je izjavila da bi trebalo osavremeniti vjersku pouku u školama, 225 ili 45% insistira na reafirmiranju duhovnih vrijednosti čovjeka, dok je 5 procenata navelo neke druge prijedloge koje bi bilo teško objediniti u neki korespondentan stav.

Grafički prikaz:

ANALIZA INTERVJUA

U sklopu ovog istraživanje obavljeno je šest ciljanih intervjua sa poznavaocima religijske problematike (prof. dr. Adnan Silajdžić, prof. Mehmedalija Hadžić, prof. dr. Adib Đozić, fra Luka Markešić, fra Franjo Ninić, mr. Osman Kozlić). Svi intervjui su obavljeni prema istom klišeu kako bi bilo moguće komparirati stajališta o određenim pitanjima.

U prilogu ovog istraživanja, intervjui su prezentirani u cijelosti. Ovdje naglašavamo ono što im je zajedničko:

Prvo, apostrofiranje značaja religije u moralnom preporodu ovovremenog, duhovno evidentno ispražnjenog, čovjeka;

Drugo, nedopustivost politizacije, odnosno instrumentalizacije vjere, bilo od političko-državnog establišmenta ili, pak, od predstavnika vjerskih zajednica;

Treće, svetost religija ne dopušta njihovo sukobljavanje;

Četvrto, svaki radikalizam i rigidno tumačenje vjere, pogotovo opterećeno stereotipima, su neprihvatljivi;

Peto, u Bosni i Hercegovini je brutalno zloupotrijebljena religija, uključujući i činjenje zločina u ime vjere, odnosno «paktiranje sa nacionalistima»;

Šesto, obavezno je odvojiti religiju od politike, što ne znače da je ona apolitična. Bitno je da se religijske zajednice ne smiju boriti za vlast, odnosno biti uporištem političkih i ekonomskih centara moći;

Sedmo, naizgled povećano manifestiranje religioznosti u bosanskohercegovačkom društvu rezultat je nestanka ideološkog totalitarizma, a ne nekog stvarnog jačanja religijskih osjećanja kod ljudi;

Osmo, prisutnost više religija u Bosni i Hercegovini može biti njena komparativna prednost, ali i hendikep ako se one zloupotrebljavaju.

DISKUSIJA

Iz prezentiranih podataka vidljiva je korespondentnost stavova ispitanika, koji su, sistemom slučajnog uzorka, obuhvaćeni anketiranjem, sa stavovima eksperata za problematiku religije (teolozi, filozofi, profesori sociologije) koji su ciljano intervjuirani u okviru ovog istraživanja.

Osim toga, ovim istraživanjem je pokazano da je i u bosanskohercegovačkom društvu veoma visok procent religioznih osoba (86%), ali i to da najveći postotak teista pripada kategoriji povremenih izvršitelja vjerskih obreda (58%), dok ih samo 7% to čini redovno, a 28% isključivo blagdanima.

Slična je situacija i kod posjećivanja vjerskih objekata radi obavljanja obreda: 55% to čini povremeno, 9% redovno, a 23% samo blagdanima.

Ono što posebno treba naglasiti je to da čak 89% ispitanika insistira na odvajanju religije od politike, dok je suprotnog mišljenja samo 8% anketiranih.

Treba također podvući da 74% ispitanika smatra komparativnom prednosti bosanskohercegovačkog društva to što u njemu postoje različite religije, dok 23% anketiranih u tome vide njegov hendikep.

Prema mišljenju 88% ispitanika, religije su u Bosni i Hercegovini odigrale odlučujuću ulogu u konstituiranju nacija koje žive u ovoj zemlji. Gotovo u istom omjeru (89%) anketiranih vjeruju da u svijetu postoji sukob religija. Isto tako, tri četvrtine ispitanika (76%) insistira da se zakonski onemogući zloupotreba religije.

Kad je riječ o idejama za unapređenje vjerskog života u Bosni i Hercegovini, 50% ispitanika je predložilo «da treba unaprijediti vjersku pouku u školama», a 45% anketiranih da treba «reafirmirati duhovne vrijednosti čovjeka općenito».

ZAKLJUČAK

Na osnovu svega izloženog, mogu se izvući sljedeći zaključci:

U savremenom bosanskohercegovačkom društvu evidentno je visok postotak religioznih osoba (86%). Nisu uočena značajnija odstupanja religioznosti kod različitih skupina ljudi (dobnim, spolnim, profesionalnim...);
Većina ispitanika religiju doživljava kao duhovnu potrebu čovjeka (47%), odnosno kao «cjelovitu uputu za život» (36%);
Najveći broj religioznih osoba spada u kategoriju «povremenih izvršitelja vjerskih obreda» (58%), odnosno «povremenih posjetilaca vjerskih objekata» (55%), a svega 7% izvršavaju vjerske dužnosti redovno te 9% redovno posjećuju vjerske objekte. Preostali to rade samo blagdanima 23%, odnosno 28% ili to ne čine nikako;
Čak 50% ispitanika je izjavilo da «dovoljno» poznaje druge religije, što je, sigurno, rezultat multireligijskog karaktera bosanskohercegovačkog društva koje se, kao takvo, višestoljetno sedimentira;
Tri četvrtine ispitanika vidi u multireligioznosti bosanskohercegovačkog društva njegovu komparativnu prednost, a jedna četvrtina smatra da je to njegov hendikep;
Prema mišljenju 88% ispitanika, religija je odigrala odlučujuću ulogu u artikuliranju nacija u Bosni i Hercegovini;
Apsolutna većina ispitanika (89%) insistira na odvajanju religije od politike;
Devet desetina ispitanika vjeruje da «danas postoji sukob religija» u svijetu;
Tri četvrtine ispitanika smatra da zakonski treba onemogućiti zloupotrebu religije, pogotovo od ekstremista;
U pogledu unapređenja vjerskog života u Bosni i Hercegovini, polovica ispitanika su predložili da se osavremeni vjerska pouka u školama te 45% da se reafirmiraju duhovne vrijednosti u društvu općenito;
Mišljenja eksperata za religijsku problematiku su se pokazala veoma korespondentnim sa stavovima anketiranih osoba, što nas dodatno uvjerava u vjerodostojnost istih.