Država BiH i vjerske zajednice

1)  Država i državna stuktura: Parlament, vlada, uprava, javne državne institucije čine sferu JAVNE DRUŠTVENE DJELATNOSTI u interesu građanina kao individue i građanskih udruženja. Država na jednoj, i religija i religijske institucije na drugoj strani, sa stanovišta dostignuća u razvoju pravne države u Evropi egzistiraju u odnosima odvojenosti državnih od religijskih i religijskih od državnih institucija. To je princip odvojenosti vjere od države. Vjerske slobode građana država štiti kao temeljno ljudsko pravo i ničim ne ograničava SLOBODU VJEROISPOVIJESTI i autonomiju religijske zajednice.

2)  Država Bosna i Hercegovina razvija se i djeluje u multikulturnom i multireligijskom drušštvu: Na prostoru Bosne i Hercegovine djeluje više vjerskih zajednica: islamska, katolička, pravoslavna, jevrejska i više protestantskih zajednica. Najbrojnije su islamska, katolička i i pravoslavna zajednica. Sve vjerske zajednice imaju interese za saradnju sa državom i njenim institucijama, kako bi rješavale pitanja iz svoje djelatnosti: izgradnja vjerskih objekata, vjerski odgoj, status vjerskih službenika, položaj obrazovnih institucija religijskih zajednica, povrat nacionalizovane imovine. Ova pitanja se uređuju odgovarajućim zakonom ili drugim pravnim aktom o položaju i pravima vjerskih zajednica. Ne postoji novi zakon, a stari Zakon od 1976. godine se ne primjenjuje. Svim vjerskim zajednicama država Bosna i Hercegovina, u sferi zakonske regulative, treba da garantuje RAVNOPRAVNOST I ISTOVJETNOST USTAVNOG I ZAKONSKOG POLOŽAJA. Ovaj princip o multikulturnoj i multireligijskoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina, primjenjuje se u lokalnoj zajednici, regiji, zapravo kantonu, entitetu i zajedničkim organima države Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina kao članica OUN i potpisnica evropskih konvencija o ljudskim pravima, obavezna je osigurati vjerske slobode i jednak položaj vjerskih zajednica i u Sarajevu, i u Banjoj Luci, i u Travniku, i u Livnu, i u Trebinju. NIJEDNA VJERSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI NE MOŽE BITI IZLOŽENA DISKRIMINACIJI NITI MOŽE TRAŽITI PRIMAT SVOG POLOŽAJA U DIJELU DRŽAVE ILI DRŽAVI Bosni i Hercegovini. U procesu izgradnje međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava Parlament BiH bi trebaao donijeti posebnu rezoluciju o zaštiti vjerskih sloboda i ravnopravnosti vjerskih zajednica. U procesu tranzicije bosanskoghercegovačkog društva zaštita vjerskih sloboda i ravnopravnosti religijskih zajednica jeste bitan element izgradnje demokratije i pravne države.

3)  Agresija i rat u Bosni i Hercegovini, sa sobom su nosili teške posljedice na položaj vjernika i vjerskih institucija: Na djelu je bio progon čovjeka druge vjere. Na djelu je bilo uništavanje bogomolja drugog naroda. Na prostoru Republike Srpske uništene su islamske bogomolje, a uništeno je mnogo i katoličkih bogomolja. U Federaciji su, takođe u Mostaru, dolini Neretve, Bugojnu, Grahovu i Bradini kod Sarajeva porušene bogomolje. Ovo je otežavajuća istorijskaa činjenica za obnovu vjerskog života Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj i za Srbe u nekim gradovima Federacije. U projektima svoje ukupne obnove država Bosne i Hercegovina, uz posredovanje međunarodne zajednice, ima ulogu u stvaranju uslova za obnovu i izgradnju vjerskih bogomolja u cilju stvaranja jednakih uslova građanina za ispoljavanje vjerskih sloboda na cijelom prostoru države Bosne i Hercegovine. Stvaranje uslova za vjerski život jedan je od bitnih preduslova za nesmetan i slobodan povratak izbjeglica u mjestu svog predratnog življenja. Škola, crkva i džamija su osnova kulturnog i duhovnog života u lokalnoj zajednici, te osnova kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta.

4)   U postdejtonskom vremenu državna struktura Bosne i Hercegovine: Parlament, Predsjedništvo, Vijeće ministara i Ustavni sud nisu cjelovito tretirali pitanje obnove vjerskih objekata i stvaranja jednakih uslova za vjerski život svih građana Bosne i Hercegovine: U entitetima se vjerske slobode različito štite. I ne samo u entitetima, nego i u kantonima i gradovima, ovisno od toga koja nacija ima većinu. Pristup medijima i rješavanje izgradnje vjerskih objekata bitno je određen činjenicom nacionalne većine. U Republici Srpskoj primat ima Srpska pravoslavna crkva. Druge vjerske zajednice su u podređenom položaju. Kao posljedica takvog stanja nastaju i novi zahtjevi za regulisanje odnosa između vjerske zajednice i države. Pravoslavna crkva u Republici Srpskoj u mnogim elementima ima status DRŽAVNE CRKVE. Islamska vjerska zajednica inicira zahtjev za poseban ugovor između ove Zajednice i države u Federaciji, što bi vodilo sličnim odnosima Islamske zajednice i države kakav postoji u Republici Srpskoj. Katolička crkva ističe teškoće svog položaja u Sarajevu i gradovima u centralnoj Bosni, ali je istovremeno u nekim elementima povlaštena u dijelu Federacije, gdje je hrvatska većina i gdje je HDZ politička osnova državne strukture. Ovakav, u biti različit, položaj vjerskih zajednica nužno je izmijeniti i USTANOVITI ZAJEDNIČKA NAČELA ZA JEDNAKOPRAVAN POLOžAJ RELIGIJSKIH ZAJEDNICA I U OPšTINI, I U KANTONU, I U ENTITETIMA, I U DRžAVI BOSNI I HERCEGOVINI. POSTIZANJE KONSTITUTIVNOSTI NARODA NA CIJELOM PROSTORU DRžAVE BOSNE I HERCEGOVINE DOVEšćE I DO RJEšAVANJA RAVNOPRAVNOSTI I USTAVNE I

ZAKONSKE JEDNAKOSTI RELIGIJSKIH ZAJEDNICA.

5)   U odnosima države i crkve posebno je pitanje vjerskog odgoja u školama: I pod pretpostavkom da Bosna i Hercegovina nije mulitreligijsko društvo, rješenje vjerskog odgoja moralo bi biti primjereno iskustvu evropskih zemalja sa razvijenom demokratijom i visokim standardom zaštite ljudskih prava. Vjerski odgoj pripada crkvi. Škole trebaju biti izvan sfere vjerskog odgoja i prakticiranja vjere, tim više što su škole u BiH višeetničke. Škola ima ulogu sticanja znanja iz osnova istorije i sociologije religije.

6)   Položaj vjerskih zajednica u Sarajevu kao glavnom gradu države Bosne i Hercegovine: U Sarajevu kao glavnom gradu države i kulturnom središtu zemlje, tokom minulih decenija bilo je sjedište svih religijskih zajednica. Sarajevo je bilo središte najviših vjerskih obrazovnih institucija. U ratu je došlo do napuštanja Sarajeva od strane pravoslavnih sveštenika i velikodostojnika Dabrobosanske mitropolije. U poslijeratnoj obnovi grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, angažovanjem Vlade Kantona Sarajeva, pristupilo se obnovi Dabrobosanske mitropolije i Saborne crkve. Time su stvoreni uslovi da sjedište Dabrobosanskog mitropolita Nikolaja ne bude više na Sokocu nego u Sarajevu. Osnovu ravnopravnosti u položaju religijskih zajednica država garantuje na modelu položaja vjerskih zajednica u glavnom gradu države.

7)   ULOGA VJERSKIH ZAJEDNICA U RAZVIJANJU MEĐUETNIČKE TOLERANCIJE: Moralni odgoj čini važan element u vjerskom odgoju i vjerovanju. Jedna od uzvišenih vrijednosti među ljudima jeste poštovanje susjeda i činjenje dobra. Ova vrijednost je osnova ideje tolerancije među ljudima, neovisno od vjere i nacije. U BH društvu, koje je multikulturno, i multireligijsko i multinacionalno, religijske zajednice imaju ulogu odgoja vjernika za njegovanje tolerancije među ljudima, različite vjere i nacije. Kako u prošlosti tako i u budućnosti religijske zajednice i njihovi velikodostojnici svojim djelovanjem bitno doprinose očuvanju i razvoju tradicije tolerancije različitih vjera i nacija u BiH. Prema tome, dinamički, u

društvenom procesu, saradnja ljudije osnova, istovremeno i za razvijanje čovjekovog kulturnog i religijskog identiteta i za poštovanje razlika i za povezivanje u zajedničkim interesima. A zajednički interesi proističu iz činjenice da ljudi žive etnički izmiješano na istorijski i državno oblikovanom prostoru kakav je prostor države Bosne i Hercegovine.

REZIME

A)  DRŽAVA I CRKVA SU ODVOJENE SFERE TO JE OPŠTI PRINCIP EVROPSKE DEMOKRATSKE TRADICIJE.

B)  DRŽAVA STVARA USTAVNE I ZAKONSKE OSNOVE ZA RAZVOJ I ZAŠTITU VJERSKIH SLOBODA GRAĐANA.

C)  BOSANSKO-HERCEGOVAČKO DRUŠTVO JE MULTIKULTURNO I MULTIRELIGIJSKO. IZ OVE ČINJENICE ZA DRŽAVU BOSNU I HERCEGOVINU PROISTIČE ULOGA DA GARANTUJE USTAVNE ZAKONSKE I DRUGE PRETPOSTAVKE ZA JEDNAK POLOŽAJ I RELIGIJSKIH ZAJEDNICA.

D)  RAT JE OSTAVIO POSLJEDICE NA PRAVA VJERNIKA I POLOŽAJ VJERSKIH ZAJEDNICA. USLOVE ZA OBNOVU VJERSKIH OBJEKATA I PUNO ISPOLJAVANJE VJERSKIH SLOBODA DUžNA JE STVARATI DRŽAVA U SARADNJI SA MEĐUNARODNOM ZAJEDNICOM.

E)   STVARANJE USLOVA ZA RAD RELIGIJSKIH ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI PRETPOSTAVLJA I NOVU ZAKONSKU REGULATIVU U DUHU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA U ČEMU SU VJERSKE SLOBODE

JEDNO OD TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA.

F)   POSTRATNO I POSTDEJTONSKO VRIJEME TE VRIJEME DRUŠTVENE TRANZICIJE ZAHTIJEVA DA

PARLAMENT BOSNE I HERCEGOVINE DONESE POSEBNU REZOLUCIJU O VJERSKIM SLOBODAMA I JEDNAKOPRAVNOM POLOŽAJU RELIGIJSKIH ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI.